ČEDOMIR STOJANOVIĆ - JEDINI POSLANIK IZ SEMBERIJE U PARLAMENTARNOJ SKUPŠTINI BIH
Velika je čast, ali i odgovornost, predstavljati Republiku Srpsku u zajedničkim institucijama.
O aktuelnim političkim temama na nivou BiH, za ,,Semberija info” govori poslanik DEMOS-a i predsjednik Srpskog kluba u Parlamentarnoj skupštini BiH, Čedomir Stojanović.
Neposredno nakon preuzimanja mandata, izjavili ste da će srpski predstavnici u Sarajevu imati veoma odgovoran zadatak, jer je neophodno sačuvati nadležnosti Srpske i pokušati vratiti izgubljeno?
-Od oktobra, kada sam preuzeo mandat, održali smo pet redovnih i četiri hitne sjednice. I dalje sam istog stanovišta i mislim da će biti jako teško sve sačuvati. Svjedoci smo izjava političkog Sarajeva i pokušaja da nam na sve moguće načine nametnu neke stvari i da oduzmu neke ingerencije Republici Srpskoj. Na samim sjednicima mnogo je populizma, gdje se poslanici iz dijela Federacije pokušavaju dodvoriti svom ešalonu birača, tako što pokušavaju progurati nešto što nije po Dejtonskom sporazumu i nameću neke teme koje znamo da neće proći, zbog samog načina glasanja gdje jedna trećina delegate iz Republike Srpske mora biti saglasna sa njihovim prijedlozima. Na sreću, sa te strane i opozicija je do sada bila uz poziciju i ti prijedlozi nisu mogli proći. Međutim, pritisci da se nešto od postojećih nadležnosti prenese neprestano traju, a ako oni ne mogu, onda to ide preko stranaca, tako da nam predstoji jedna duga borba, da postojeće zadržimo i da ako je moguće vratimo nešto od prenesenih nadležnosti, što je će biti jako teško.
Svjedoci smo da se posljednjih dana retorika dodatno zaoštrava. Ima li, uopšte, prostora za dogovor u Sarajevu, kakav ste utisak stekli za ovih par mjeseci od kako ste preuzeli mandat?
-Ne mogu reći da nema prostora za dogovor, vide se koraci naprijed u pokušaju dogovora. Kojim će se to tempom odvijati, najviše zavisi od političkog Sarajeva, jer oni su još uvijek po jakim uticajem SDA, koji godinama destruktivno djeluju na samo pominjanje Republike Srpske, a pod pritiskom su i međunarodnog faktora.Nažalost, pravog dijaloga nema, još uvijek je to neko prepucavanje. Nešto se kroz Savjet ministara uspjelo dogovoriti i to se implementira, nešto što je od opšteg značaja, dogovoreno je i na Parlamentarnoj skupštini, ali sve što se dotiče Ustava i dijela zakonske regulative, za sada je nemoguće dogovoriti.
Vi ste neko ko je skoro cijeli svoj radni vijek proveo u privredi. Bili ste na čelu i jednog od najvećeg privrednog giganta u Srpskoj. Poznati ste kao neko ko se u svojim izlaganjima čvrsto zalaže za okretanje ka unapređenju privrede i životnog standarda građana. Kada mi ovdje na ovim našim prostorima možemo očekivati da te teme konačno dođu u prvi plan i budu prioritet?
-Nažalost, nema nekih velikih nagovještaja da bi to moglo biti uskoro. Ima nas par poslanika koji, kroz neke sastanke i komisije, pokušavamo da radimo na tome, međutim o tome generalno odlučuju lideri velikih stranaka. Tu je negdje konopac zategnut i oni pokušavaju, već je bilo nekih par sastanaka Koalicije da se bar par stvari pokrene za dobrobit kompletnog društva u BiH, kako u Rpublici Srpskoj, tako i u Federaciji. Nažalost i sam sistem funkcionisanja na nivou BiH je spor, treba mnogo vremena da prođe da se usaglasi na raznim nivoima, kako bi se nešto implemetiralo.Potrebni su češći dijalozi između lidera i nadamo se da će u budućnosti doći do nekih pomaka.
Često ističete i potrebu inteziviranja zajedničkih projekata sa Srbijom, kao i sa zemljama regiona?
-Tako je. Jedan od tih projekata je i incijativa ,,Otvoreni Balkan”, koji je sigurno za dobrobit cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, jedan bošnjački dio iz Federacije nije za tu incijativu, jer oni smatraju da je na čelu tog projekta Srbija i da njegova implementacija vodi ka Velikoj Srbiji. Mislim da je takav odnos prema ovoj incijativi sasvim pogrešan, jer to je projekat koji omogućava brži promet roba i sredstava, kao i saradnju u brojnim oblastima, što bi nas dovelo i do ispujavanja određenih normi koje vode ka Evropskoj uniji i približilo standardima koje traži Berlinski proces.Ako ostanemo izolovani od tog procesa i uvezivanja sa regionalnim zemljama mogli bi se naći u poziciji da smo izolovani od svega i biti kao pusto ostrvo. EU kroz brojne krize sa kojima se suočava i nema nekog posebnog vremena da se bavi nama, tako da ako mi još ne budemo radili ništa na teritoriji regiona možemo samo ući u još veće ekonomske probleme.
Kada je riječ o ispunjavanju priorteta evropske agende, nedavno ste imali sastanak i sa šeficom Političkog odjeljenja Kancelarije specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH. Postoji li generalno politička volja da se taj proces ubrza?
-Političke volje za tim ima. Na tom sastanku su nam predočili obavezu koju imamo u narednom periodu u smislu ispunjavanja nekoliko zakona. Da li će se oko svega postići politički konsenzus, to ćemo vidjeti, ne zavisi sve od naših poslanika. Ostvaren je i napredak u usvajanju programa evropskih reformi, koji je omogućio aktivaciju paketa podrške EU. Nekih sedamdeset milona evra je u opticaju za BiH i to će biti usmjereno po entitetima.
Budžet institucija BiH usvojen je u Predstavničkom domu. Vi ste bili uzdržani. Šta je razlog tome?
-Budžet je tako koncipiran da ima isključivo potrošački karakter, a ne razvojni. Za plate i naknade predviđeno je oko 73% budžeta. Posebno je neprihvatljivo da se za povećanje bruto plata i naknadnih troškova zaposlenih budžet uvećava za 191.575.000 KM. Kada to prevedemo u neki realan život, umjesto povećavanja plata zaposlenim, mogu se obezbijediti plate u bruto iznosu od po 2.000 KM za 8.000 novih radnih mjesta. Slažem se, imajući u vidu i poskupljenja u proteklom periodu, da lična primanja na nivou zajedničkih institucija i nisu velika, ali moramo uzeti u obzir i odlazak velikog broja građana iz BiH, upravo zbog ovakvih odluka. To je bio jedan od razloga, zašto sam bio uzdržan , a drugi razlog su bila izdvajanja za Ministarstvo odbrane, gdje je za plate i naknade zaposlenih u vojsci, kojih je oko 10.000, predviđeno uvećanje od 76.361.000 KM, što ukupno iznosi 349.416.272 KM. Mislim da smo mi svjesni da nam ne trebaju tako visoki izdaci, posebno znajući stanje u vojsci. Nisam naravno za to da tih deset hiljada ljudi ostane bez posla, ali mislim da će se morati naći adekvatno rješenje.
Semberske novine - Semberija info
O aktuelnim političkim temama na nivou BiH, za ,,Semberija info” govori poslanik DEMOS-a i predsjednik Srpskog kluba u Parlamentarnoj skupštini BiH, Čedomir Stojanović.
Neposredno nakon preuzimanja mandata, izjavili ste da će srpski predstavnici u Sarajevu imati veoma odgovoran zadatak, jer je neophodno sačuvati nadležnosti Srpske i pokušati vratiti izgubljeno?
-Od oktobra, kada sam preuzeo mandat, održali smo pet redovnih i četiri hitne sjednice. I dalje sam istog stanovišta i mislim da će biti jako teško sve sačuvati. Svjedoci smo izjava političkog Sarajeva i pokušaja da nam na sve moguće načine nametnu neke stvari i da oduzmu neke ingerencije Republici Srpskoj. Na samim sjednicima mnogo je populizma, gdje se poslanici iz dijela Federacije pokušavaju dodvoriti svom ešalonu birača, tako što pokušavaju progurati nešto što nije po Dejtonskom sporazumu i nameću neke teme koje znamo da neće proći, zbog samog načina glasanja gdje jedna trećina delegate iz Republike Srpske mora biti saglasna sa njihovim prijedlozima. Na sreću, sa te strane i opozicija je do sada bila uz poziciju i ti prijedlozi nisu mogli proći. Međutim, pritisci da se nešto od postojećih nadležnosti prenese neprestano traju, a ako oni ne mogu, onda to ide preko stranaca, tako da nam predstoji jedna duga borba, da postojeće zadržimo i da ako je moguće vratimo nešto od prenesenih nadležnosti, što je će biti jako teško.
Svjedoci smo da se posljednjih dana retorika dodatno zaoštrava. Ima li, uopšte, prostora za dogovor u Sarajevu, kakav ste utisak stekli za ovih par mjeseci od kako ste preuzeli mandat?
-Ne mogu reći da nema prostora za dogovor, vide se koraci naprijed u pokušaju dogovora. Kojim će se to tempom odvijati, najviše zavisi od političkog Sarajeva, jer oni su još uvijek po jakim uticajem SDA, koji godinama destruktivno djeluju na samo pominjanje Republike Srpske, a pod pritiskom su i međunarodnog faktora.Nažalost, pravog dijaloga nema, još uvijek je to neko prepucavanje. Nešto se kroz Savjet ministara uspjelo dogovoriti i to se implementira, nešto što je od opšteg značaja, dogovoreno je i na Parlamentarnoj skupštini, ali sve što se dotiče Ustava i dijela zakonske regulative, za sada je nemoguće dogovoriti.
Vi ste neko ko je skoro cijeli svoj radni vijek proveo u privredi. Bili ste na čelu i jednog od najvećeg privrednog giganta u Srpskoj. Poznati ste kao neko ko se u svojim izlaganjima čvrsto zalaže za okretanje ka unapređenju privrede i životnog standarda građana. Kada mi ovdje na ovim našim prostorima možemo očekivati da te teme konačno dođu u prvi plan i budu prioritet?
-Nažalost, nema nekih velikih nagovještaja da bi to moglo biti uskoro. Ima nas par poslanika koji, kroz neke sastanke i komisije, pokušavamo da radimo na tome, međutim o tome generalno odlučuju lideri velikih stranaka. Tu je negdje konopac zategnut i oni pokušavaju, već je bilo nekih par sastanaka Koalicije da se bar par stvari pokrene za dobrobit kompletnog društva u BiH, kako u Rpublici Srpskoj, tako i u Federaciji. Nažalost i sam sistem funkcionisanja na nivou BiH je spor, treba mnogo vremena da prođe da se usaglasi na raznim nivoima, kako bi se nešto implemetiralo.Potrebni su češći dijalozi između lidera i nadamo se da će u budućnosti doći do nekih pomaka.
Često ističete i potrebu inteziviranja zajedničkih projekata sa Srbijom, kao i sa zemljama regiona?
-Tako je. Jedan od tih projekata je i incijativa ,,Otvoreni Balkan”, koji je sigurno za dobrobit cijele Bosne i Hercegovine. Međutim, jedan bošnjački dio iz Federacije nije za tu incijativu, jer oni smatraju da je na čelu tog projekta Srbija i da njegova implementacija vodi ka Velikoj Srbiji. Mislim da je takav odnos prema ovoj incijativi sasvim pogrešan, jer to je projekat koji omogućava brži promet roba i sredstava, kao i saradnju u brojnim oblastima, što bi nas dovelo i do ispujavanja određenih normi koje vode ka Evropskoj uniji i približilo standardima koje traži Berlinski proces.Ako ostanemo izolovani od tog procesa i uvezivanja sa regionalnim zemljama mogli bi se naći u poziciji da smo izolovani od svega i biti kao pusto ostrvo. EU kroz brojne krize sa kojima se suočava i nema nekog posebnog vremena da se bavi nama, tako da ako mi još ne budemo radili ništa na teritoriji regiona možemo samo ući u još veće ekonomske probleme.
Kada je riječ o ispunjavanju priorteta evropske agende, nedavno ste imali sastanak i sa šeficom Političkog odjeljenja Kancelarije specijalnog predstavnika Evropske unije u BiH. Postoji li generalno politička volja da se taj proces ubrza?
-Političke volje za tim ima. Na tom sastanku su nam predočili obavezu koju imamo u narednom periodu u smislu ispunjavanja nekoliko zakona. Da li će se oko svega postići politički konsenzus, to ćemo vidjeti, ne zavisi sve od naših poslanika. Ostvaren je i napredak u usvajanju programa evropskih reformi, koji je omogućio aktivaciju paketa podrške EU. Nekih sedamdeset milona evra je u opticaju za BiH i to će biti usmjereno po entitetima.
Budžet institucija BiH usvojen je u Predstavničkom domu. Vi ste bili uzdržani. Šta je razlog tome?
-Budžet je tako koncipiran da ima isključivo potrošački karakter, a ne razvojni. Za plate i naknade predviđeno je oko 73% budžeta. Posebno je neprihvatljivo da se za povećanje bruto plata i naknadnih troškova zaposlenih budžet uvećava za 191.575.000 KM. Kada to prevedemo u neki realan život, umjesto povećavanja plata zaposlenim, mogu se obezbijediti plate u bruto iznosu od po 2.000 KM za 8.000 novih radnih mjesta. Slažem se, imajući u vidu i poskupljenja u proteklom periodu, da lična primanja na nivou zajedničkih institucija i nisu velika, ali moramo uzeti u obzir i odlazak velikog broja građana iz BiH, upravo zbog ovakvih odluka. To je bio jedan od razloga, zašto sam bio uzdržan , a drugi razlog su bila izdvajanja za Ministarstvo odbrane, gdje je za plate i naknade zaposlenih u vojsci, kojih je oko 10.000, predviđeno uvećanje od 76.361.000 KM, što ukupno iznosi 349.416.272 KM. Mislim da smo mi svjesni da nam ne trebaju tako visoki izdaci, posebno znajući stanje u vojsci. Nisam naravno za to da tih deset hiljada ljudi ostane bez posla, ali mislim da će se morati naći adekvatno rješenje.
Semberske novine - Semberija info
