Ime radnika Ashok Tamanga, iz Nepala, grad Katmandu, u podnožju Himalaja, pojavilo se ovih dana na brojnim poslovnim portalima i u elektronskim medijima u Republici Srpskoj i BiH. Ovaj radnik trenutno je angažovan na rekonstrukciji tramvajske pruge u Sarajevu za platu od 1.800 KM, plus smještaj i tri obroka, a sve donedavno radio je i na radilištu u Prijedoru. On je jedan je od osamdesetak radnika iz Nepala koji trenutno rade u BiH.

Grupa radnika iz ove daleke azijske zemlje angažovana je i na jednom od bijeljinskih radilišta. Od svoje domovine udaljeni su više od šest hiljada kilometara. Njihov poslodavac nije bio voljan da nam dozvoli kontakt s Nepalcima i fotografisanje, pod izgovorom da ima problema u komunikaciji s agencijom koja posreduje na dovođenje nove grupe radnika iz Azije na bijeljinska radilišta.

Pomenuti radnik iz Nepala  jedan je od oko 5.000 stranih radnika u BiH, čiji se broj udvostručio od 2020. godine.
Najviše stranih radnika na ove prostore stiže nam iz Turske, Bangladeša, Nepala, Indije, pa čak i iz Kube. Nije zanemarljiv ni broj radnika koji nam stižu iz Srbije.

Prema procjenama analitičara koji se bave ekonomskim pitanjima, domaći poslodavci bi trenutno mogli zaposliti na desetine hiljada stranih radnika, jer radne snage nedostaje u brojnim industrijskim granama. U tome ih sprečava sporost administracije, tvrde iz udruženja poslodavaca. Izdavanje radne dozvole još uvijek je spor i neizvjesan postupak koji često traje i do godinu dana.

 Savjet ministara BiH svake godine utvrđuje kvotu za uvoz stranih radnika na osnovu rješenja iz entitetskih zavoda za zapošljavanje. U ovoj godini poslodavci su dobili dozvolu da zaposle oko 4.000 radnika iz inostranstva. 
Što se tiče Republike Srpske, odobrena kvota za ovu godinu iznosi 1.400 radnika. U 2022. godini izdato je 1.595 radnih dozvola i najviše su angažovani strani radnici u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji i ugostiteljstvu.
Na jednom od bijeljinskih gradilišta rekoše nam da nije ni čudno da naši radnici odlaze u zemlje Evropske unije, kako mi to kažemo, trbuhom za kruhom, u potrazi za dobrom platom i sigurnim radnim mjestom, koje podrazumijeva mogućnost napredovanja u struci i isključivanje nepotizma, familijarizma i stranačkog upliva u oblast zapošljavanja, što je ovdje postalo ustaljena praksa.



- Poslodavci su godinama malim platama i arogancijom, bukvalno, odbijali domaće radnike iz svojih firmi. Ko to ne bi volio da radi ovdje za pristojnu platu, da bude sa svojom porodicom, familijom i sa svojim narodom. Uostalom, ko je to procijenio da su strani radnici bolji radnici na gradilištima? Problem jezičkih barijera je posebna priča”, kaže nam jedan od poslovođa na bijeljinskim gradilištima.

I dok domaći poslodavci traže da se  broj stranih radnika poveća, iz Sindikata upozoravaju da strani radnici ne mogu zamijeniti domaću radnu snagu. U ovoj godini najviše je radnih dozvola izdato državljanima Srbije - 453 i Turske - 300. Zatim slijedi Bangladeš sa 108 radnih dozvola, Kina sa 90, Indija sa 54 i Nepal sa 40 radnih dozvola.

Zanimljivo je razmišljanje Saše Aćića, direktora Unije poslodavaca Republike Srpske, koji smatra da je osnovni razlog angažovanja stranih radnika ,,kvalitativno i kvantitativno neadekvatna ponuda radne snage u Republici Srpskoj”. On smatra da bi BiH i Republika Srpska trebalo da urede oblast imigracione politike, jer bi se nakon toga puno brže i lakše izdavale radne dozvole stranim radnicima i pojedostavila bi se procedura njihovog izdavanja.

Izmjene Zakona o zapošljavanju po hitnom postupku

Narodna skupština Republike Srpske je u junu prošle godine,  po hitnom postupku, usvojila izmjene zakona o zapošljavanju stranih državljana i lica bez državljanstva, prema kojima će stranci u Republici Srpskoj koristiti pojednostavljenu proceduru po pitanjima zapošljavanja. 


Semberske novine - Semberija info