Udruženje porodica nestalih boraca i civila “Semberije i Majevice”: Održan okrugli sto o temi “Pravda za nestale”
Udruženje porodica nestalih boraca i civila “Semberije i Majevice”, u okviru projekta “Pravda za nestale” danas je u hotelu “River” u Bijeljini organizovalo okrugli sto na koji su, osim predstavnika institucija uključenih u proces traženja i identifikacije, pozvani i predstavnici Tužilaštva BiH, kantonalnih i opštinskih tužilaštava, ali se oni nisu pojavili na ovom okruglom stolu.
Smilja Mitrović, predsjednik Udruženja porodica nestalih boraca i civila “Semberije i Majevice” potvrdila je da se niko od predstavnika Tužilaštava BiH, kao i tužilaštava iz Tuzle, Brčkog, Bijeljine i Banjaluke nije pojavio na ovom okruglom stolu.
“Okruglom stolu prisustvuju predstavnici SIPE i Policije, predstavnici Instiuta za traženje nestalih BiH i Međunarodne komisije za nestale osobe BiH. Mi ćemo s ovog stola poslati preporuke i zaključke, da nismo zadovoljni radom tužilaštava. Puno je problema u ovoj oblasti, bilo da je riječ o grobnicama, kosturnicama, o rješavanju pitanja posmrtnih ostataka koji nikome ne pripadaju. Mi i dalje tražimo svoje najmilije, ali, rezultata nema. Sudovi i tužilaštva su odgovorna za rješavanje tih pitanja, jer oni daju odobrenja za traženje i provjeravanje podataka. Ovaj naš problem već trideset godina nije riješen, iako stalno insistiramo na njegovom rješavanju. S ovim pitanjima ustajemo i liježemo. Stalno smo u grču i u iščekivanju. Na autobuskoj stanici pet minuta čekate autobus, pa ste nervozni, a mi trideset godina čekamo da dostojanstveno sahranimo članove porodica i svoju djecu”, kaže Smilja Mitrović.
Milka Kovačić, predsjednik Udruženja nestalih lica ”Bratunac – Srebrenica 2004” kaže da više od trideset godina traga za posmrtnim ostacima muža Božidara.
“Zlikovci se u Hagu oslobađaju za Podrinje, gdje su počinili pokolj. Moj muž Božidar je nestao 1992. godine u njihovom čuvenom “pilićarniku”. Još uvijek tražimo pedeset i dvoje nestalih u Podrinju. Nama, porodicama, nemojte me pogrešno shvatiti, teško je stati pored spomenika gdje nema posmrtnih ostataka. Mislim da je trideset godina dug period. Ne znam šta bi nam mogli reći predstavnici vlasti o vrećama u halama, u kojima se nalaze nečiji posmrtni ostaci. To nisu brojke, već su to životi naših porodica. Živim za taj dan da pronađem svoga muža, kao i Smilja svoga sina, plaču naše majke, kao i sve majke koje traže svoje nestale. Trideset godina je dug, predugačak period. Mi u subotu, prvog jula, parastosom obilježavamo stradanje Srba Podrinja. Pozivam sve srpske majke i braću da nam se pridruže na parastosu povodom trideset godina stradanja Srba u Podrinju”, kaže Milka Kovačić.
Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegijuma u Institutu za traženje nestalih BiH, izrazio je nadu i uvjerenje da će se popraviti stanje u oblasti traženja nestalih lica tokom proteklog rata u BiH.
“Cilj ovog okruglog stola bio je da se razgovara sa predstavnicima Tužilaštva BiH, te sa predstavnicima kantonalnih i opštinskih tužilaštava, koja i jesu zadužena za proces traženja nestalih lica, zajedno sa Institutom za traženje nestalih BiH i bezbjednosnim agencijama. Mi u BiH još uvijek tražimo 7.608 nestalih lica i to su najteži slučajevi, većinom djela ratnog zločina, gdje su se počinioci dobrano potrudili da sakriju svoja nedjela. U situaciji smo da nalazimo posmrtne ostatke u riječnim koritima, na smetljištima i u dubokim jamama. Zbog toga je neophodna regionalna saradnja, jer se posmrtni ostaci nestalih osoba nalaze i u drugim državama, bivšim jugoslovenskim republikama, dok porodice žive u sasvim drugoj državi. Na nivou regije, BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Kosova traži se 11.000 nestalih osoba, tako da BiH sa 7.608 nestalih, praktično, traži dvije trećine nestalih osoba”, istakao je Perišić, naglasivši da u spomen - kosturnicama i mrtvačnicama ima još 1.600 NN osoba, bez imena i prezimena.
“To su posmrtni ostaci iz perioda 1991. do 1996. godine i mi, nažalost, još uvijek ne možemo da utvrdimo identitet tih osoba, i pored datih referentnih krvnih uzoraka porodica. U velikom broju slučajava došlo je do pogrešnih zamjena posmrtnih ostataka. I dok porodice traže svoje nestale, često se dešava da su sa pogrešnim imenom i prezimenom sahranjeni određeni posmrtni ostaci. To je za porodice nestalih jedan začarani krug, ali, postepeno rješavamo ovaj problem uz pomoć stručnjaka međunarodne zajednice, te sudskih vještaka iz BiH. Nadam se da ćemo primjenom savremenijih tehnologija postizati puno bolje rezultate”, istakao je Perišić.
Semberija Info
Smilja Mitrović, predsjednik Udruženja porodica nestalih boraca i civila “Semberije i Majevice” potvrdila je da se niko od predstavnika Tužilaštava BiH, kao i tužilaštava iz Tuzle, Brčkog, Bijeljine i Banjaluke nije pojavio na ovom okruglom stolu.
“Okruglom stolu prisustvuju predstavnici SIPE i Policije, predstavnici Instiuta za traženje nestalih BiH i Međunarodne komisije za nestale osobe BiH. Mi ćemo s ovog stola poslati preporuke i zaključke, da nismo zadovoljni radom tužilaštava. Puno je problema u ovoj oblasti, bilo da je riječ o grobnicama, kosturnicama, o rješavanju pitanja posmrtnih ostataka koji nikome ne pripadaju. Mi i dalje tražimo svoje najmilije, ali, rezultata nema. Sudovi i tužilaštva su odgovorna za rješavanje tih pitanja, jer oni daju odobrenja za traženje i provjeravanje podataka. Ovaj naš problem već trideset godina nije riješen, iako stalno insistiramo na njegovom rješavanju. S ovim pitanjima ustajemo i liježemo. Stalno smo u grču i u iščekivanju. Na autobuskoj stanici pet minuta čekate autobus, pa ste nervozni, a mi trideset godina čekamo da dostojanstveno sahranimo članove porodica i svoju djecu”, kaže Smilja Mitrović.
Milka Kovačić, predsjednik Udruženja nestalih lica ”Bratunac – Srebrenica 2004” kaže da više od trideset godina traga za posmrtnim ostacima muža Božidara.
“Zlikovci se u Hagu oslobađaju za Podrinje, gdje su počinili pokolj. Moj muž Božidar je nestao 1992. godine u njihovom čuvenom “pilićarniku”. Još uvijek tražimo pedeset i dvoje nestalih u Podrinju. Nama, porodicama, nemojte me pogrešno shvatiti, teško je stati pored spomenika gdje nema posmrtnih ostataka. Mislim da je trideset godina dug period. Ne znam šta bi nam mogli reći predstavnici vlasti o vrećama u halama, u kojima se nalaze nečiji posmrtni ostaci. To nisu brojke, već su to životi naših porodica. Živim za taj dan da pronađem svoga muža, kao i Smilja svoga sina, plaču naše majke, kao i sve majke koje traže svoje nestale. Trideset godina je dug, predugačak period. Mi u subotu, prvog jula, parastosom obilježavamo stradanje Srba Podrinja. Pozivam sve srpske majke i braću da nam se pridruže na parastosu povodom trideset godina stradanja Srba u Podrinju”, kaže Milka Kovačić.
Nikola Perišić, predsjedavajući Kolegijuma u Institutu za traženje nestalih BiH, izrazio je nadu i uvjerenje da će se popraviti stanje u oblasti traženja nestalih lica tokom proteklog rata u BiH.
“Cilj ovog okruglog stola bio je da se razgovara sa predstavnicima Tužilaštva BiH, te sa predstavnicima kantonalnih i opštinskih tužilaštava, koja i jesu zadužena za proces traženja nestalih lica, zajedno sa Institutom za traženje nestalih BiH i bezbjednosnim agencijama. Mi u BiH još uvijek tražimo 7.608 nestalih lica i to su najteži slučajevi, većinom djela ratnog zločina, gdje su se počinioci dobrano potrudili da sakriju svoja nedjela. U situaciji smo da nalazimo posmrtne ostatke u riječnim koritima, na smetljištima i u dubokim jamama. Zbog toga je neophodna regionalna saradnja, jer se posmrtni ostaci nestalih osoba nalaze i u drugim državama, bivšim jugoslovenskim republikama, dok porodice žive u sasvim drugoj državi. Na nivou regije, BiH, Srbije, Hrvatske, Crne Gore i Kosova traži se 11.000 nestalih osoba, tako da BiH sa 7.608 nestalih, praktično, traži dvije trećine nestalih osoba”, istakao je Perišić, naglasivši da u spomen - kosturnicama i mrtvačnicama ima još 1.600 NN osoba, bez imena i prezimena.
“To su posmrtni ostaci iz perioda 1991. do 1996. godine i mi, nažalost, još uvijek ne možemo da utvrdimo identitet tih osoba, i pored datih referentnih krvnih uzoraka porodica. U velikom broju slučajava došlo je do pogrešnih zamjena posmrtnih ostataka. I dok porodice traže svoje nestale, često se dešava da su sa pogrešnim imenom i prezimenom sahranjeni određeni posmrtni ostaci. To je za porodice nestalih jedan začarani krug, ali, postepeno rješavamo ovaj problem uz pomoć stručnjaka međunarodne zajednice, te sudskih vještaka iz BiH. Nadam se da ćemo primjenom savremenijih tehnologija postizati puno bolje rezultate”, istakao je Perišić.
Semberija Info
