Vaskrs u hrišćanskom svijetu predstavlja najveći praznik, jer oslikava suštinu hrišćanskog učenja označavajući Hristovo vaskrsnuće iz mrtvih kao pobjedu vjere i života nad smrću i tamom. Vaskrsu prethodi strogi četrdesetodnevni post i uvijek se praznuje u nedjelju. Pokretan je praznik, što znači da se proslavlja u razdoblju od 4. aprila do 8. maja i vezan je za sam dan proljećne ravnodnevice ili dan nakon nje. Vaskršnji praznici traju tri dana – nedjelja (Vaskrs), ponedjeljak (Vaskršnji ponedjeljak) i utorak (Vaskršnji utorak). Dani pred Vaskrs su, takođe, praznični. Veliki četvrtak obilježava sjećanje na posljednju večeru Isusa Hrista i njegovih učenika (Tajnu večeru), kada je ustanovljena i Sveta tajna pričešća.
 
Najtužnijim danom u hrišćanstvu smatra se Veliki petak, jer je tog dana bio raspet Isus Hristos. U znak žalosti u crkvama se ne služi liturgija i ne zvone crkvena zvona. Tokom večernje službe se iznosi plaštanica – platno na kojem je prikazano Hristovo polaganje u grob.
 
Na dan Velike subote domaćin, domaćica i ukućani vrše posljednje pripreme za doček praznika. Za proslavljanje Vaskrsa kod nas vezuje se običaj farbanja jaja. U nekim krajevima žene farbaju jaja na Veliki četvrtak, dok u drugim krajevima to čine na Veliki petak, pak, u trećim na Veliku subotu. Tradicionalno se prvo jaje farba crvenom bojom, jer ona simbolizuje prolivenu Isusovu krv. Ovo jaje je simbol Vaskrsa i naziva se „čuvarkuća”. Smatra se da ono štiti dom i ukućane i čuva se do naredne godine. Ostala jaja se farbaju različitim prirodnim ili vještačkim bojama i ukrašavaju.