Budite oprezni - OPASNOST VREBA IZ PRIRODE - Ambrozija štetan i opasan korov


Štetnost ambrozije velika je i u poljoprivredi, jer svojim izuzetno jakim korijenom i bujnom vegetativnom masom iz tla izvlači velike količine hranljivih tvari, te time izaziva osiromašenje tla’’, ističe Radmila Nešković, viša stručna savjetnica u Ministarstvu poljoprivrede u Savjetodavnoj službi.

Osim štete koju nanosi poljoprivrednim proizvođačima, ambrozija najdirektnije šteti ljudima izazivajući alergiju, bez obzira na starosnu dob.



- Sve češće čujemo priče o ambroziji, biljci koja postaje mora mnogih naših sugrađana. Podaci upućuju da se svake godine povećava broj osoba koje obolijevaju od alergije na ambroziju, što je u zdravstvenom i društvenom smislu zabrinjavajuće, jer djeca i odrasli više mjeseci, na područjima na kojima cvjeta ambrozija, nisu u mogućnosti da žive normalno, pod stalnom su medicinskom terapijom i moraju da se sklone na zaštićeno mjesto, ukazuje Radmila Nešković, te dodaje da su najprepoznatljiviji simptomi alergije kašalj, kihanje, curenje iz nosa, svrbljenje očiju, pa čak i gušenje. Reakcije su vrlo slične prehladi i zbog toga se i ne mogu odmah prepoznati.
 
Kako prepoznati ambroziju?

Ambrozija je jednogodišnja zeljasta biljka koja u našim uslovima naraste od jednog  do jednog i po metra visine. Korijen joj je vretenast, stablo uspravno, razgranatao i gusto prekriveno sitnim dlačicama. Listovi su naspramni, jajoliki i dlakavi, a cvjetovi sitni, blijedo žute boje, raspoređeni kao grozdovi na vrhu stabljike i po granama.

Oprašuje je vjetar

-Ambrozija niče od sredine aprila, a cvjeta u kasno ljeto i jesen, tačnije, od sredine jula do prvih jesenjih mrazeva. Jedna stabljika ambrozije tokom godine može dati oko 50 do 60 hiljada sjemenki koje imaju takvu mogućnost da ukoliko borave u zemljištu mogu čak do 40 godina da zadrže klijavost. Veoma je prilagodljiva i vrlo brzo se širi. Biljka najčešće nastanjuje napuštena staništa, poput željezničkih pruga, puteva, kanala i nedovoljno obrađenih polja. Često raste kao korov i na kultivisanom, obradivom zemljištu uz usjeve kukuruza, krompira, soje, duvana, šećerne repe, kao i u povrtnjacima i vinogradima, navodi Radmila Nešković koja, ukazujući na to koliko je ova korovska biljka tvrda i žilava, navodi podatak da sveke godine proizvede oko sto miliona zrna polena, a u njima je dokazano prisustvo čak 52 hemijska jedinjenja koja su alergogena, među kojima je šest posebno opasno i za ljude i za životinje.
 
Suzbijanje

U avgustu mjesecu 2007. godine Vlada RS je donijela Odluku o mjerama za suzbijanje i uništavanje korovske biljke ambrozije, a još ranije, 2005. godine, Skupština opštine Bijeljina usvojila je Odluku o mjerama sprječavanja i obavezu uklanjanja i uništavanja ambrozije.

- Ambroziju možemo suzbijati mehaničkim i hemijskim putem. Hemijskim putem ambroziju uništavamo herbicidima. To je teško na kulturom zasađenim površinama, pa se tada koriste selektivni herbicidi, dok je na neobrađenim površinama uništavanje lakše zbog lakše primjene herbicida. Mehanički način je najefikasniji, jer se ambrozija čupa iz zemlje dok je još mlada. Ovaj opasan korov možemo uništavati i košenjem, tamo gdje je košenje moguće, a obavlja se prije cvjetanja biljke na visini ne većoj od 5 cm od nivoa zemlje. Nađemo li ambroziju u cvatu najbolje je odrezati je i spaliti, kako se sjeme ne bi širilo dalje, savjetuje Radmila Nešković. Kako napominje, ambrozija ne poznaje granice, vrlo brzo se širi, a naše podnevlje joj klimatski jako odgovara. 

- Razvijena svijest o zaštiti okoliša i zdravlja daje najuspješnije rezultate u suzbijanju ambrozije, tvrdi Radmila Nešković dodavši da je neophodno podsticanje građana, ustanova i privrednika da se uključe u program aktivnosti za suzbijanje ambrozije, te obavještavanje inspekcijskih službi o površinama s ambrozijom.       

Semberija INFO/M. Rešidović