Zemlja izlazećeg sunca, nažalost je poznata po čestim zemljotresima. Japan se nalazi u seizmički aktivnoj regiji jer se tamo sudaraju čak četiri tektonske ploče. Nedavni je potres magnitude 7.6 po Rihteru na poluostrvu Noto potegao pitanje izgradnje kuća u Japanu i njihove izdržljivosti na zemljotrese. Neizvjesna svakodnevica koju uzrokuje ova prirodna katastrofa, dovela je do preventivnog djelovanja u obliku izgradnje kuća otpornijih na potrese. Tradicionalne japanske kuće uglavnom su građene od drveta. Ali, u posljednje vrijeme, donošenjem ozbiljnih građevinskih zakona, kuće postaju sve sigurnije.

Japan je 2024. godinu dočekao uz razoran zemljotres magnitude 7.6 po Rihteru. Epicentar je bio na poluostrvu Noto. Međutim, Japanci su navikli na život s ovom prirodnom katastrofom. Kroz godine su razvili kolektivnu svijest o važnosti zaštite od potresa. Zbog toga je javnost o ovoj temi uvijek informisana i spremna za učinkovit odgovor u slučaju seizmičkim događaja.

Tradicionalne japanske kuće imaju karakterističan i prepoznatljiv izgled. Najčešće se za izgradnju takvih kuća koristi drvo. Ukoliko okućnica ima ogradu, ona je obično od opeke, kamena Oja (vrsta vulkanske stijene) ili od drvenih dasaka. Rijetki imaju i metalnu ogradu. U nekim slučajevima, umjesto ograde, može se posaditi živica.

Kako bi se spriječilo da vlaga iz tla uđe u kuću, pod je povišen nekoliko desetina centimetara. Potpore su mu horizontalne drvene grede. Prostorije poput kuhinje i hodnika imaju drvene podove, ali ostale u kojima sjede ljudi, poput dnevnog boravka, prekrivene su prostirkama zvanim "tatami". One su tradicionalno rađene od rižine slame, ali danas se rade od polistirenske pjene. Zbog toga što ljudi često sjede na "tatamiju", običaj je skidati cipele pri ulasku u japansku kuću.

Nekada su zidovi kuća bili izrađeni od tkanog bambusa ožbukanog zemljom s obje strane. Danas je, međutim, u upotrebi mnogo različitih vrsta materijala. Često se koristi šperploča. Brojni krovovi su u prošlosti bili prekriveni šindrom ili slamom, ali danas su u pitanju moderniji materijali. Iako se krovovi u različitim regijama Japana razlikuju, svima im je zajedničko da imaju nagnute, a ne ravne krovove. To je zbog lakšeg protoka kišnice.

Jedna od karakteristika japanskih kuća je da imaju veliki krov i strehe kako bi se zaštitili od vrućeg ljetnog sunca, a drvena konstrukcija kuće podržava težinu krova. Ljudi su dugo bili uvjereni da su konstrukcije od drveta otporne na zemljotrese. Praksa je pokazala da to ipak nije tako.

Japanski građevinski zakoni su zbog čestih potresa danas vrlo strogi. Prilikom gradnje kuće, u obzir se uzimaju faktori kao što su vrsta tla, dubina temelja i visina objekta. Takođe se zahtjeva da kuće imaju fleksibilnu strukturu koja se može kretati zajedno sa zemljom tokom zemljotresa, prenosi "housingjapan".

Moderne kuće opremljene su sigurnosnim sistemima koji mogu otkriti potrese i automatski isključiti plin i struju kako bi se spriječili požari. Mnoge kuće imaju i automatske sisteme za gašenje požara i rasvjetu koja se pali kako bi ljudi u slučaju zemljotresa brže pronašli izlaz iz kuće.

Čak su i japanski vozovi opremljeni seizmičkim senzorima koji u slučaju potresa automatski zaustavljaju voz, a time se osigurava veća sigurnost putnika. Na svu sreću, u Japanu postoje područja koja su relativno manje sklona seizmičkim aktivnostima. Najsjevernije japansko ostrvo Hokkaido udaljeno je od mjesta na kojima se spajaju tektonske ploče. Stoga na njemu u prosjeku ima i manje zemljotresa, prenosi "Bauštela".

(Nezavisne)