RESOR ZA PRUŽANjE STRUČNIH USLUGA U POLjOPRIVREDI – PODRUČNA JEDINICA BIJELjINA
Energija i hrana su strateški važni resursi za egzistencijalni opstanak ljudi na ovim prostorima. U Semberiji se godinama već poseban fokus stavlja na proizvodnju hrane. Stanje ozimih usjeva i pripreme za proljećnu sjetvu bili su povod za razgovor sa dr Draganom Zarićem, rukovodiocem Resora za pružanje stručnih usluga u poljoprivredi - Poslovna jedinica Bijeljina, pri Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske.
Dr Dragan Zarić za ,,Sembersija info’’ kaže da je pšenica jesenas zasijana na oko 14.000 hektara u Semberiji, dok je na području Republike Srpske ukupno zasijano oko 47.000 hektara pšenicom. Što se pšenice i hljeba tiče, Semberci ne treba da se plaše gladi, kaže naš sagovornik.
-Nismo zadovoljni trenutnim stanjem, jer je jesenja sjetva obavljena na oko 95 odsto površina, bez upotrebe mineralnih đubriva. U to vrijeme, kada je vještačko đubrivo (NPK, tri petnaestice) koštalo oko 110 do 115 KM za stotinu kilograma, ratari nisu iskoristili tu mogućnost. U međuvremenu su vještačka đubriva enormno poskupila, na šta je uticala cijena gasa na svjetskom tržištu. Podsjetiću vas da za stotinu kilograma prinosa pšenice treba obezbijediti 2,5 do tri kilograma azota. Naši ratari to nisu upotrijebili, čak ni prilikom prve prihrane pšenice. Išlo se na primjenu minimalnih količina đubriva, azotnih, prije svega, zbog nedostatka novca. Poljoprivrednici nam i ovih dana postavljaju pitanja o dodatnoj prihrani navedenim NPK - tri petnaestice, ali im to ne preporučujemo, jer biljka ne može iskoristiti fosfor i kalijum, dok azot može iskoristiti. Neki poljoprivrednici postavljaju i pitanje svrsishodnosti upotrebe folijarnih đubriva (preko lista), ali treba znati da takav način ishrane biljaka ne može nadomjestiti neophodne količine hraniva za biljku, da bi biljka ostvarila adekvatan prinos. Treba znati i to da se biljka hrani preko korijena, a ne preko lista. Kada kažemo da za pšenicu treba obezbijediti 150 do 180 kilograma azota po hektaru, da bi se ostvario solidan prinos od šest do sedam tona po hektaru, uvažavajući i rezerve hraniva u zemljištu, mi tih 150, odnosno 180 kilograma hraniva ne možemo nadoknaditi preko lista, ukoliko tog hraniva nema u zemljištu”.
-To je krajnje vrijeme za prvu zaštitu lista od korova i biljnih bolesti, odnosno preduslov za postizanje adekvatnog prinosa. Izvodljiva je i druga prihrana pšenice, ukoliko poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost za to. Oni koji imaju više sredstava, za petnaestak dana mogu obaviti i drugu prihranu pšenice. Neki su to već obavili, ukoliko su prvu prihranu izveli polovinom februara. Sve ove poteze određuje cijena đubriva, što nije dobro. Što se tiče suše, mi smo u Semberiji u martu imali 11 litara padavina po metru kvadratnom, što je četiri puta manje od prosjeka padavina za mart. To je nedovoljno za potrebe biljaka, jer smo i u januaru i februaru imali manje padavina. Što se tiče procjene prinosa u julu, od starijih kolega sam zapamtio izreku, da su ,,pšenica i ječam trave, sve dok ne dođe vrijeme žetve”.
Što se tiče sjetve kukuruza, dr Zarić za ,,Semberske'' kaže da su sjeme kukuruza i zaštitna sredstva poskupili do deset odsto u odnosu na prošlu godinu. On kaže da će najveći uticaj na proljećnu sjetvu, osim cijene goriva, imati cijena azotnih đubriva, koja u najvećoj mjeri utiče na prinos kukuruza.
Semberija info
Dr Dragan Zarić za ,,Sembersija info’’ kaže da je pšenica jesenas zasijana na oko 14.000 hektara u Semberiji, dok je na području Republike Srpske ukupno zasijano oko 47.000 hektara pšenicom. Što se pšenice i hljeba tiče, Semberci ne treba da se plaše gladi, kaže naš sagovornik.
-Nismo zadovoljni trenutnim stanjem, jer je jesenja sjetva obavljena na oko 95 odsto površina, bez upotrebe mineralnih đubriva. U to vrijeme, kada je vještačko đubrivo (NPK, tri petnaestice) koštalo oko 110 do 115 KM za stotinu kilograma, ratari nisu iskoristili tu mogućnost. U međuvremenu su vještačka đubriva enormno poskupila, na šta je uticala cijena gasa na svjetskom tržištu. Podsjetiću vas da za stotinu kilograma prinosa pšenice treba obezbijediti 2,5 do tri kilograma azota. Naši ratari to nisu upotrijebili, čak ni prilikom prve prihrane pšenice. Išlo se na primjenu minimalnih količina đubriva, azotnih, prije svega, zbog nedostatka novca. Poljoprivrednici nam i ovih dana postavljaju pitanja o dodatnoj prihrani navedenim NPK - tri petnaestice, ali im to ne preporučujemo, jer biljka ne može iskoristiti fosfor i kalijum, dok azot može iskoristiti. Neki poljoprivrednici postavljaju i pitanje svrsishodnosti upotrebe folijarnih đubriva (preko lista), ali treba znati da takav način ishrane biljaka ne može nadomjestiti neophodne količine hraniva za biljku, da bi biljka ostvarila adekvatan prinos. Treba znati i to da se biljka hrani preko korijena, a ne preko lista. Kada kažemo da za pšenicu treba obezbijediti 150 do 180 kilograma azota po hektaru, da bi se ostvario solidan prinos od šest do sedam tona po hektaru, uvažavajući i rezerve hraniva u zemljištu, mi tih 150, odnosno 180 kilograma hraniva ne možemo nadoknaditi preko lista, ukoliko tog hraniva nema u zemljištu”.
U prošloj godini u Semberiji je prinos pšenice varirao od šest do sedam, ponegdje i do jedanaest tona po hektaru, zavisno od parcele, sortimenta, nivoa ishrane biljaka i nivoa zaštite, dakle, kompletnog ,,paketa” primijenjenih agrotehničkih mjera, kaže dr Zarić, ističući da je pšenica u Semberiji trenutno u krajnjoj fazi bokorenja, te da će za desetak dana otpočeti vlatanje i intenzivan rast biljaka.
Nova mjera ministarstva
Dr Zarić podsjeća da je resorno ministarstvo u međuvremenu usvojilo i novu mjeru povećanja podsticaja za pšenicu u iznosu ,,do stotinu KM” na već ranije odobrenih 300 KM po hektaru, što je, kako kaže, dobra mjera koja će pokriti troškove sjemenskog materijala i zaštite biljaka.
-To je krajnje vrijeme za prvu zaštitu lista od korova i biljnih bolesti, odnosno preduslov za postizanje adekvatnog prinosa. Izvodljiva je i druga prihrana pšenice, ukoliko poljoprivredni proizvođači imaju mogućnost za to. Oni koji imaju više sredstava, za petnaestak dana mogu obaviti i drugu prihranu pšenice. Neki su to već obavili, ukoliko su prvu prihranu izveli polovinom februara. Sve ove poteze određuje cijena đubriva, što nije dobro. Što se tiče suše, mi smo u Semberiji u martu imali 11 litara padavina po metru kvadratnom, što je četiri puta manje od prosjeka padavina za mart. To je nedovoljno za potrebe biljaka, jer smo i u januaru i februaru imali manje padavina. Što se tiče procjene prinosa u julu, od starijih kolega sam zapamtio izreku, da su ,,pšenica i ječam trave, sve dok ne dođe vrijeme žetve”.
Što se tiče sjetve kukuruza, dr Zarić za ,,Semberske'' kaže da su sjeme kukuruza i zaštitna sredstva poskupili do deset odsto u odnosu na prošlu godinu. On kaže da će najveći uticaj na proljećnu sjetvu, osim cijene goriva, imati cijena azotnih đubriva, koja u najvećoj mjeri utiče na prinos kukuruza.
Semberija info
