Poljoprivrednici još važu - koliko zasijati pšenice?
Kiša koja je pala prethodnih dana omogućila je sjetvu uljane repice, kao i predsjetvenu pripremu zemljišta za strna žita na području Semberije. Zbog gubitaka na ovogodišnjem rodu pšenice, koja je imala nizak prinos i otkupnu cijenu, poljoprivrednici kalkulišu - koliko zasijati. Iz resornog ministarstva poručuju - jesenja sjetva biće obavljena u planiranom obimu, uz adekvatne mjere podrške koje će biti dogovorene sa poljoprivrednicima.
Na Poljoprivrednom dobru "Semberija" rade punom parom da završe sjetvu uljane repice na oko 350 hektara. Moderna sijačica štedi i vrijeme i novac.
- Radi i predsjetvenu pripremu i sabijanje zemljišta i sjetvu. Njena prednost je što je vodi GPS i auto pilot, a takođe ima kontrolu sekcija koja ne dozvoljava preklapanje sjetve, redova preko redova - istakao je Dražen Jović, inženjer poljoprivrede PD "Semberija".
Pojedini ratari povećavaju površine pod uljanom repicom na uštrb pšenice, zbog cijene uljarica i veće potražnje.
Zbog skupe prošlogodišnje sjetve, a jeftine žetve mnogi će smanjivati površine pod hljebnim žitom. Štedjeće na đubrivu, ali ne i na sjemenu, jer pšenica iz ambara ne daje dobar ni zdrav rod, a ne mogu da računaju ni na podsticaje. Jedan kilogram sjemenske pšenice košta kao skoro pet kilograma merkantilne, što je, kažu, nezapamćeno.
- Cijena sjemenske pšenice 140 maraka, đubriva 130 maraka to je van svake pameti. Cijena goriva je skoro tri marke znači to je nemoguća misija izdržati i ostati rentabilan - priča Drago Tomić iz Amajlija kod Bijeljine.
Stariji poljoprivrednici pamte i teža vremena, kada su imali gubitke, ali ne i podsticaje, pa je opet zemlja bila obrađena.
- Prije mi nismo dobijali ništ,a propadnemo i ispatimo se i opet sijemo na jesen, a sad država nam pomaže malo bolje. Uzdamo se da nam malo pomognu - kaže Milan Čobić, Čardačine kod Bijeljine.
Poljoprivredne apoteke dobro su snabdjevene. Cijene sjemenske pšenice povoljnije su u odnosu na prošlu godinu za 40 do 50 pfeniga po kilogramu.
- Cijene sjemenske pšenice kreću se od 1.30 do 1.40 KM, u zavisnosti od sorte - naglašava Stanko Tadić, inženjer poljoprivrede u poljoprivrednoj apoteci.
U resornom ministarstvu planiraju sastanak sa poljoprivrednicima radi dogovora o podsticajnim mjerama.
- Treba sjesti razgovarati i vidjeti kakav modalitet iz agrarnog budžeta da napravimo da bi on bio što efektivniji da naši poljoprivredni proizvođači mogu u planiranom kapacitetu započeti sjetvu - istakao je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske.
Osim subvencija po hektaru zasijane pšenice, poljoprivrednicima je obezbijeđeno regresirano gorivo i regresirano sjeme domaćih sorti strnih žita, selekcionisanih od strane Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, po cijeni nižoj za 25 do 30 odsto od maloprodajne.
RTRS
Na Poljoprivrednom dobru "Semberija" rade punom parom da završe sjetvu uljane repice na oko 350 hektara. Moderna sijačica štedi i vrijeme i novac.
- Radi i predsjetvenu pripremu i sabijanje zemljišta i sjetvu. Njena prednost je što je vodi GPS i auto pilot, a takođe ima kontrolu sekcija koja ne dozvoljava preklapanje sjetve, redova preko redova - istakao je Dražen Jović, inženjer poljoprivrede PD "Semberija".
Pojedini ratari povećavaju površine pod uljanom repicom na uštrb pšenice, zbog cijene uljarica i veće potražnje.
Zbog skupe prošlogodišnje sjetve, a jeftine žetve mnogi će smanjivati površine pod hljebnim žitom. Štedjeće na đubrivu, ali ne i na sjemenu, jer pšenica iz ambara ne daje dobar ni zdrav rod, a ne mogu da računaju ni na podsticaje. Jedan kilogram sjemenske pšenice košta kao skoro pet kilograma merkantilne, što je, kažu, nezapamćeno.
- Cijena sjemenske pšenice 140 maraka, đubriva 130 maraka to je van svake pameti. Cijena goriva je skoro tri marke znači to je nemoguća misija izdržati i ostati rentabilan - priča Drago Tomić iz Amajlija kod Bijeljine.
Stariji poljoprivrednici pamte i teža vremena, kada su imali gubitke, ali ne i podsticaje, pa je opet zemlja bila obrađena.
- Prije mi nismo dobijali ništ,a propadnemo i ispatimo se i opet sijemo na jesen, a sad država nam pomaže malo bolje. Uzdamo se da nam malo pomognu - kaže Milan Čobić, Čardačine kod Bijeljine.
Poljoprivredne apoteke dobro su snabdjevene. Cijene sjemenske pšenice povoljnije su u odnosu na prošlu godinu za 40 do 50 pfeniga po kilogramu.
- Cijene sjemenske pšenice kreću se od 1.30 do 1.40 KM, u zavisnosti od sorte - naglašava Stanko Tadić, inženjer poljoprivrede u poljoprivrednoj apoteci.
U resornom ministarstvu planiraju sastanak sa poljoprivrednicima radi dogovora o podsticajnim mjerama.
- Treba sjesti razgovarati i vidjeti kakav modalitet iz agrarnog budžeta da napravimo da bi on bio što efektivniji da naši poljoprivredni proizvođači mogu u planiranom kapacitetu započeti sjetvu - istakao je Savo Minić, ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede u Vladi Republike Srpske.
Osim subvencija po hektaru zasijane pšenice, poljoprivrednicima je obezbijeđeno regresirano gorivo i regresirano sjeme domaćih sorti strnih žita, selekcionisanih od strane Poljoprivrednog instituta Republike Srpske, po cijeni nižoj za 25 do 30 odsto od maloprodajne.
RTRS
