Svijet je prezadužen: Stižu "gladne godine"
Foto: Pixabay
Svijet nikada nije bio zaduženiji nego posljednjih nekoliko godina, od početka pandemije. Iako se nivo duga gledano udjelom u BDP-u stabilizovao od 2020, to je primarno rezultat privrednog oporavaka u 2021. i 2022, a ne stvarnog razduživanja.
Situacija nije ista svuda, pa se Kina nastavila zaduživati i nakon pandemije. Države u razvoju niskog dohotka su zadržale relativno nizak nivo zaduženosti, ali mnoge imaju problema s vraćanjem duga i upadaju u dužničku krizu jer su za njih i umjereni nivoi zaduženosti neodrživi.
U SAD-u i EU je visoka inflacija pomogla državama da smanje javni dug jer su prihodi državnih budžeta narasli. Ali su u globalu sve regije svijeta daleko zaduženije nego što su bile, na primjer, 90-ih godina prošlog vijeka.
Ukupni dug EU je 2022. iznosio 254 odsto BDP-a, čak 77 odsto bodova više nego prosječno 90-ih godina prošlog vijeka. Ukupni dug SAD-a je iznosio 274 odsto, 85 odstotnih bodova više nego 90-ih, prenosi Index.hr.
Rekorder je Kina, koja se s nivoom duga od 272 odsto BDP-a gotovo izjednačila s SAD-om i prešla relativnu zaduženost EU. Devedesetih je njena ukupna zaduženost (javni + privatni dug) bila manja od udjela privatnog duga u SAD-u i EU.
SAD probile gornju granicu duga
Jedna od glavnih ekonomskih i političkih tema u SAD-u je ove godine bio javni dug. To nije bez razloga jer je prosječni javni dug 90-ih iznosio 66 odsto BDP-a, a pandemijske 2020. je narastao na golemih 134 odsto BDP-a.
Ove godine je SAD prešao maksimalni zakonski dopušten iznos duga, tzv. debt ceiling, i dodatno zaduživanje nije bilo moguće. Zbog toga su se morale provoditi vanredne mjere servisiranja dugova da bi se izbjegao bankrot, što je bilo moguće samo do 6. juna.
Ograničenje duga je gornja granica ukupnog iznosa novca koji je u SAD-u zakonski dopušteno posuditi za finansiranje države i servisiranje starih dugova. Kako SAD u velikoj većini godina troši više novca nego što ima prihoda državnog budžeta, dug se akumulira i stalno raste.
Nakon žustrih pregovora republikanaca i demokrata, u kojima su prvi tražili da se obuzda javna potrošnja da bi se smanjio rast javnog duga, zakon o podizanju gornje granice zaduživanja je usvojen svega četiri dana od bankrota.
U apsolutnom iznosu trenutno SAD duguje više od 33 biliona dolara. Od kraja 2019. do danas je dug porastao s 23 bilijona na više od 33 biliona, tj. više od 40 odsto trenutnog duga SAD-a je stvoreno u nepune četiri godine.
EU najviše pogođena ratom u Ukrajini
Devedesetih je EU prosječno bila zadužena podjednako kao SAD po pitanju javnog duga (67 posto BDP-a), ali je privatni dug (kompanije i građani) bio manji (110 posto BDP-a EU, 123 posto SAD). Do pandemijske 2020. je javni dug sporije rastao, na 99 odsto BDP-a umjesto 134 odsto, kao u SAD-u.
Ali razlike među članicama EU su jako velike. Države poput Italije, Francuske, Grčke, Španjolske i Portugala imaju javni dug veći od 100 odsto BDP-a, dok su države poput Švedske, Danske, Češke, Poljske i Njemačke manje zadužene, s javnim dugom manjim od 70 posto BDP-a.
Visoko zadužene zemlje poput Italije, koje decenijama vode politiku visokih javnih troškova i duga, nakon pandemije su se našle u problemu jer su imale puno manje prostora od nisko zaduženih zemalja da potaknu svoju privredu.
Njemačka, neosporni motor ekonomije cijele EU i država odgovorna za gotovo četvrtinu ukupnog BDP-a te trećinu ukupnog izvoza van EU, ekonomski usporava. Početkom ove godine je jedva izbjegnuta tehnička recesija, a prognoze za 2024. i 2025. nisu optimistične.
Uopštienio je EU puno više pogođena ratom u Ukrajini od SAD-a i Kine, primarno zbog gubitka jeftinih energenata i njihove zamjene skupljim energentima iz drugih pravaca. Energetsko odvajanje je uspješno provedeno, nestašica nema, a cijena plina se stabilizovala na nivo prije rata u Ukrajini, ali je cijena energenata puno veći problem za EU nego SAD, zbog činjenice da oskudijeva energetskim sirovinama, prenosi Index.hr.
Kina se suočava s nedostatkom nekretnina
U Kini još traje nekretninska kriza, dani godišnjeg rasta BDP-a od 10 i više odsto su davno prošli, a demografska situacija je sve gora.
Ukupni, javni i privatni dug Kine je 90-ih bio puno manji nego dugovi SAD-a i EU, ali se ukupni dug do 2022. gotovo izjednačio s SAD-om mjereno udjelom u BDP-u i prešao je EU.
(Nezavisne)
Situacija nije ista svuda, pa se Kina nastavila zaduživati i nakon pandemije. Države u razvoju niskog dohotka su zadržale relativno nizak nivo zaduženosti, ali mnoge imaju problema s vraćanjem duga i upadaju u dužničku krizu jer su za njih i umjereni nivoi zaduženosti neodrživi.
U SAD-u i EU je visoka inflacija pomogla državama da smanje javni dug jer su prihodi državnih budžeta narasli. Ali su u globalu sve regije svijeta daleko zaduženije nego što su bile, na primjer, 90-ih godina prošlog vijeka.
Ukupni dug EU je 2022. iznosio 254 odsto BDP-a, čak 77 odsto bodova više nego prosječno 90-ih godina prošlog vijeka. Ukupni dug SAD-a je iznosio 274 odsto, 85 odstotnih bodova više nego 90-ih, prenosi Index.hr.
Rekorder je Kina, koja se s nivoom duga od 272 odsto BDP-a gotovo izjednačila s SAD-om i prešla relativnu zaduženost EU. Devedesetih je njena ukupna zaduženost (javni + privatni dug) bila manja od udjela privatnog duga u SAD-u i EU.
SAD probile gornju granicu duga
Jedna od glavnih ekonomskih i političkih tema u SAD-u je ove godine bio javni dug. To nije bez razloga jer je prosječni javni dug 90-ih iznosio 66 odsto BDP-a, a pandemijske 2020. je narastao na golemih 134 odsto BDP-a.
Ove godine je SAD prešao maksimalni zakonski dopušten iznos duga, tzv. debt ceiling, i dodatno zaduživanje nije bilo moguće. Zbog toga su se morale provoditi vanredne mjere servisiranja dugova da bi se izbjegao bankrot, što je bilo moguće samo do 6. juna.
Ograničenje duga je gornja granica ukupnog iznosa novca koji je u SAD-u zakonski dopušteno posuditi za finansiranje države i servisiranje starih dugova. Kako SAD u velikoj većini godina troši više novca nego što ima prihoda državnog budžeta, dug se akumulira i stalno raste.
Nakon žustrih pregovora republikanaca i demokrata, u kojima su prvi tražili da se obuzda javna potrošnja da bi se smanjio rast javnog duga, zakon o podizanju gornje granice zaduživanja je usvojen svega četiri dana od bankrota.
U apsolutnom iznosu trenutno SAD duguje više od 33 biliona dolara. Od kraja 2019. do danas je dug porastao s 23 bilijona na više od 33 biliona, tj. više od 40 odsto trenutnog duga SAD-a je stvoreno u nepune četiri godine.
EU najviše pogođena ratom u Ukrajini
Devedesetih je EU prosječno bila zadužena podjednako kao SAD po pitanju javnog duga (67 posto BDP-a), ali je privatni dug (kompanije i građani) bio manji (110 posto BDP-a EU, 123 posto SAD). Do pandemijske 2020. je javni dug sporije rastao, na 99 odsto BDP-a umjesto 134 odsto, kao u SAD-u.
Ali razlike među članicama EU su jako velike. Države poput Italije, Francuske, Grčke, Španjolske i Portugala imaju javni dug veći od 100 odsto BDP-a, dok su države poput Švedske, Danske, Češke, Poljske i Njemačke manje zadužene, s javnim dugom manjim od 70 posto BDP-a.
Visoko zadužene zemlje poput Italije, koje decenijama vode politiku visokih javnih troškova i duga, nakon pandemije su se našle u problemu jer su imale puno manje prostora od nisko zaduženih zemalja da potaknu svoju privredu.
Njemačka, neosporni motor ekonomije cijele EU i država odgovorna za gotovo četvrtinu ukupnog BDP-a te trećinu ukupnog izvoza van EU, ekonomski usporava. Početkom ove godine je jedva izbjegnuta tehnička recesija, a prognoze za 2024. i 2025. nisu optimistične.
Uopštienio je EU puno više pogođena ratom u Ukrajini od SAD-a i Kine, primarno zbog gubitka jeftinih energenata i njihove zamjene skupljim energentima iz drugih pravaca. Energetsko odvajanje je uspješno provedeno, nestašica nema, a cijena plina se stabilizovala na nivo prije rata u Ukrajini, ali je cijena energenata puno veći problem za EU nego SAD, zbog činjenice da oskudijeva energetskim sirovinama, prenosi Index.hr.
Kina se suočava s nedostatkom nekretnina
U Kini još traje nekretninska kriza, dani godišnjeg rasta BDP-a od 10 i više odsto su davno prošli, a demografska situacija je sve gora.
Ukupni, javni i privatni dug Kine je 90-ih bio puno manji nego dugovi SAD-a i EU, ali se ukupni dug do 2022. gotovo izjednačio s SAD-om mjereno udjelom u BDP-u i prešao je EU.
(Nezavisne)
