U budućnosti će organska poljoprivreda biti sve dominantnija
Фото - Бојан Кецман
Izvor: Agroklub
"Podsticaj po hektaru organske proizvodnje iznosi 63.000 dinara i trenutno imamo oko 25.000 hektara zemljišta. Od toga, malo je pašnjaka i livada, ostalo je obradivo zemljište. Interesantno je da je povećan broj grla u organskoj proizvodnji, a smanjen u konvencionalnoj", kaže Branislav Raketić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu u Subotici.
U Hrvatskoj prednjači Zagrebačka županija
Sonja Karoglan-Todorović s Univerziteta u Zagrebu, angažovana na brojnim projektima iz oblasti organske poljoprivrede ističe da se podsticajne mjere polako transformišu s konvencionalne na organsku oblast i da u Hrvatskoj, u toj sferi, prednjači Zagrebačka županija.
"Grad Zagreb ima viziju da do 2030. godine 100 posto% poljoprivredne proizvodnje bude preusmjereno na organsku poljoprivredu. Takođe, jedan od zadataka je da uvede organsku hranu u javne institucije", ističe Karoglan-Todorović navodeći kako je u toku je projekat uvođenja hrane, to jeste 15% organskih proizvoda u 31 osnovnu školu. To je jedna četvrtina od svih škola u županiji koje pohađa oko 16.000 učenika
Sve više administrativnih mjera
Ekspert za organsku poljoprivredu i direktor firme "Biotechnicon", Ana Marušić-Lisac, smatra da je posljednjih godina uvedeno mnogo administrativnih mjera u organskoj poljoprivredi. Evropska unija želi da nisko ugljična ekonomija bude još više razvijena kroz zeleni paket mjera zbog čega se uvodi i više digitalizacije u sve oblasti poljoprivrede.
"Imamo rast površina pod organskom proizvodnjom, ali ne i rast proizvodnje. Farmerima je teško da ispunjavaju sve više i sve strožije administrativne mjere, a moraju imati i mnogo digitalnih znanja", kaže Marušić-Lisac, dok Nenad Novaković, direktor "Organic control sistema" iz Subotice, jedne od najjačih sertifikacionih kuća u Srbiji, navodi da za organsku poljoprivredu mogu doći teža vremena zbog sve više ulazaka velikih proizvođača u organsku poljoprivredu.
Naglasak na regionalnim inicijativama
Načelnik odjeljenja za organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, Dragana Zec, istakla je kako je u RS, za sada, najviše malih proizvođača.
"Imamo rast proizvodnje i proizvođača pa smo u 2019. godini imali dvadesetak, a danas oko 100 proizvođača", naglasila je Zec.
Proizvodnju počeo bez podrške, danas ne stiže zadovoljiti potražnju
Na panel diskusiji govorio je i Darko Znaor, prvi magistar organske poljoprivrede u Evropi. Ovaj stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu istakao je da će u budućnosti, što se tiče organske proizvodnje, naglasak biti na regionalnim inicijativama kao što je slučaj u npr. austrijskoj regiji Burgenland gdje je više od 50% proizvodnje, u organskoj proizvodnji i to proizvodnji vina.
U Friziji, u Holandiji, poznatoj po frizijskom govečetu, radi se na tome da ova regija bude bio regija što dovoljno govori o tome da organska poljoprivreda ima perspektivu.
Autor: Bojan Kecman
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Prvi magistar organske poljoprivrede u Evropi ističe da će u budućnosti, što se tiče organske proizvodnje, naglasak biti na regionalnim inicijativama.
"Podsticaj po hektaru organske proizvodnje iznosi 63.000 dinara i trenutno imamo oko 25.000 hektara zemljišta. Od toga, malo je pašnjaka i livada, ostalo je obradivo zemljište. Interesantno je da je povećan broj grla u organskoj proizvodnji, a smanjen u konvencionalnoj", kaže Branislav Raketić, pokrajinski sekretar za poljoprivredu u Subotici.
U Hrvatskoj prednjači Zagrebačka županija
Sonja Karoglan-Todorović s Univerziteta u Zagrebu, angažovana na brojnim projektima iz oblasti organske poljoprivrede ističe da se podsticajne mjere polako transformišu s konvencionalne na organsku oblast i da u Hrvatskoj, u toj sferi, prednjači Zagrebačka županija.
"Grad Zagreb ima viziju da do 2030. godine 100 posto% poljoprivredne proizvodnje bude preusmjereno na organsku poljoprivredu. Takođe, jedan od zadataka je da uvede organsku hranu u javne institucije", ističe Karoglan-Todorović navodeći kako je u toku je projekat uvođenja hrane, to jeste 15% organskih proizvoda u 31 osnovnu školu. To je jedna četvrtina od svih škola u županiji koje pohađa oko 16.000 učenika
Sve više administrativnih mjera
Ekspert za organsku poljoprivredu i direktor firme "Biotechnicon", Ana Marušić-Lisac, smatra da je posljednjih godina uvedeno mnogo administrativnih mjera u organskoj poljoprivredi. Evropska unija želi da nisko ugljična ekonomija bude još više razvijena kroz zeleni paket mjera zbog čega se uvodi i više digitalizacije u sve oblasti poljoprivrede.
"Imamo rast površina pod organskom proizvodnjom, ali ne i rast proizvodnje. Farmerima je teško da ispunjavaju sve više i sve strožije administrativne mjere, a moraju imati i mnogo digitalnih znanja", kaže Marušić-Lisac, dok Nenad Novaković, direktor "Organic control sistema" iz Subotice, jedne od najjačih sertifikacionih kuća u Srbiji, navodi da za organsku poljoprivredu mogu doći teža vremena zbog sve više ulazaka velikih proizvođača u organsku poljoprivredu.
Naglasak na regionalnim inicijativama
Načelnik odjeljenja za organsku proizvodnju u Ministarstvu poljoprivrede Republike Srpske, Dragana Zec, istakla je kako je u RS, za sada, najviše malih proizvođača.
"Imamo rast proizvodnje i proizvođača pa smo u 2019. godini imali dvadesetak, a danas oko 100 proizvođača", naglasila je Zec.
Proizvodnju počeo bez podrške, danas ne stiže zadovoljiti potražnju
Na panel diskusiji govorio je i Darko Znaor, prvi magistar organske poljoprivrede u Evropi. Ovaj stručnjak za ekološku i održivu poljoprivredu istakao je da će u budućnosti, što se tiče organske proizvodnje, naglasak biti na regionalnim inicijativama kao što je slučaj u npr. austrijskoj regiji Burgenland gdje je više od 50% proizvodnje, u organskoj proizvodnji i to proizvodnji vina.
U Friziji, u Holandiji, poznatoj po frizijskom govečetu, radi se na tome da ova regija bude bio regija što dovoljno govori o tome da organska poljoprivreda ima perspektivu.
Autor: Bojan Kecman
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
