Niste savladali rezidbu? Evo prilike, prijavite se na besplatnu zimsku školu
Foto: Ilustracija
Edukacija je namijenjena svima koji žele naučiti na kvalitetan način obaviti rezidbu vinove loze ili voćnih vrsta (šipak, smokva, jabuka, trešnja)!
Federalni agromediteranski zavod (FAZ) i u novoj godini nastavlja sa svojim aktivnostima pa će tako 13. put zaredom biti organizirana besplatna zimska škola rezidbe i vinove loze.
Ova edukacija namijenjena je svima koji žele znati kako na kvalitetan način obaviti rezidbu vinove loze ili voćnih vrsta (šipak, smokva, jabuka, trešnja). Polaznici mogu biti svi koji žele naučiti ovaj posao bilo da ga primjenjuju u svom vrtu, vinogradu i voćnjaku, ili se njime žele baviti na većim površinama, odnosno koji rezidbu vrše na plantažama.
Škola je, kao i raniji godina, besplatna i odvijat će se u dva dijela teorijskom i praktičnom, a polaznici će biti upoznati sa općim principima, rezidbom vinograda vinskih i stolnih sorti, kao i principima rezidbe voćaka. Teorijski dio obuke održat će se u prostorijama FAZ-a, u Mostaru, a praktični dio nastave će se odraditi na eksperimentalnom poligonu na lokalitetu Bune.
Problemi koji se javljaju kod rezidbe u zimskim mjesecima nastaju najviše zbog zahlađenja, ali i zbog jakih, hladnih vjetrova. Naročitu pažnju treba obratiti na temperaturu na kojoj obavljamo rezidbu
Rezidba voćnih stabala daje oblikovane i zdrave krošnje, a njime utičemo i na odnos korijena i vegetativne mase te rodnost. Uklanjanjem suvišnih grana svjetlost prodire u sve dijelove krošnje, poboljšava se ventilacija, a štetočine i prouzrokovači oboljenja nemaju povoljne uslove za svoj razvoj.
Stabla spavaju
Za biljke je najbolje da se rezidba obavlja kada lišće opadne i stabla miruju. Gledajući na fiziološke procese u ovom periodu nastaje najmanji stres od rezidbe, a rane lakše zarastaju.
Voćari amateri, koji nemaju veliki broj stabala, mogu tokom kasne jeseni da obave sanitarnu rezidbu. Tada se uklanjaju slomljene, oštećene i suhe grane, ako vidimo simptome oboljenja ili napada štetočina, mumificirane plodove.
Prava rezidba se ostavlja za rano proljeće, dok voćke još miruju, a vegetacija nije krenula. To daje mogućnost odabira, hoće li biti blaga ili jaka, u skladu sa prirodom. Zimi može doći do izmrzavanja rodnih pupoljaka i ako smo uradili jaku rezidbu možemo ostati bez uroda. Njezinim odlaganjem možemo provjeriti da li je došlo do izmrzavanja pupoljaka i prilagoditi rezidbu.
Zašto rezati zimi?
Za velike plantaže uobičajeno je da rezidba traje skoro cijele zime, kada je dan vedar i suh, bez padavina. U ovom periodu je lakše pregledati u kakvom je stanju krošnja, utvrditi položaj grana, otkriti probleme koji su nastali i koje možemo otkloniti. Samo drvo se lakše siječe. Za amatere u ovom periodu je značajno da imaju više vremena da se posvete ovom poslu.
Ono što je dobro kod rezidbe u zimskom periodu je da se smanjuje rizik od infekcija, štetočine, u većini slučajeva, miruju. Istovremeno možete pregledati da li su glodari i druge štetočine prisutni u voćnjaku. Miševi, zečevi i srne mogu nanijeti veliku štetu, najviše mladim stablima.
Problemi koji se javljaju kod rezidbe u zimskim mjesecima nastaju najviše zbog zahlađenja, ali i zbog jakih, hladnih vjetrova. Naročitu pažnju treba obratiti na temperaturu na kojoj obavljamo rezidbu, a najbolje je kada je iznad 0ºC. U uslovima negativne temperature, naročito ispod -5ºC, dolazi do oštećenja tkiva i takve rane su podložne pojavi raznih infekcija. Izbjegavajte rezidbu po mrazu i negativnim temperaturama, jer grane postaju lomljive, pucaju, javljaju se oštećenja reznog mjesta u vidu pukotina ili čireva.
Bitno je o kojoj vrsti ili sorti se radi. Toploljubive je bolje ostaviti za rano proljeće, to se u prvom redu odnosi na trešnje, kajsije i rane šljive. Takođe, tada se orezuju stabla koja su obilno rodila, oslabljena zbog napada štetočina ili pojave oboljenja, tek posađene sadnice i stara stabla koja su počela da odumiru.
(Agro Klub)
Federalni agromediteranski zavod (FAZ) i u novoj godini nastavlja sa svojim aktivnostima pa će tako 13. put zaredom biti organizirana besplatna zimska škola rezidbe i vinove loze.
Ova edukacija namijenjena je svima koji žele znati kako na kvalitetan način obaviti rezidbu vinove loze ili voćnih vrsta (šipak, smokva, jabuka, trešnja). Polaznici mogu biti svi koji žele naučiti ovaj posao bilo da ga primjenjuju u svom vrtu, vinogradu i voćnjaku, ili se njime žele baviti na većim površinama, odnosno koji rezidbu vrše na plantažama.
Škola je, kao i raniji godina, besplatna i odvijat će se u dva dijela teorijskom i praktičnom, a polaznici će biti upoznati sa općim principima, rezidbom vinograda vinskih i stolnih sorti, kao i principima rezidbe voćaka. Teorijski dio obuke održat će se u prostorijama FAZ-a, u Mostaru, a praktični dio nastave će se odraditi na eksperimentalnom poligonu na lokalitetu Bune.
Zašto rezati voćke zimi i do koje temperature?
Problemi koji se javljaju kod rezidbe u zimskim mjesecima nastaju najviše zbog zahlađenja, ali i zbog jakih, hladnih vjetrova. Naročitu pažnju treba obratiti na temperaturu na kojoj obavljamo rezidbu
Rezidba voćnih stabala daje oblikovane i zdrave krošnje, a njime utičemo i na odnos korijena i vegetativne mase te rodnost. Uklanjanjem suvišnih grana svjetlost prodire u sve dijelove krošnje, poboljšava se ventilacija, a štetočine i prouzrokovači oboljenja nemaju povoljne uslove za svoj razvoj.
Stabla spavaju
Za biljke je najbolje da se rezidba obavlja kada lišće opadne i stabla miruju. Gledajući na fiziološke procese u ovom periodu nastaje najmanji stres od rezidbe, a rane lakše zarastaju.
Voćari amateri, koji nemaju veliki broj stabala, mogu tokom kasne jeseni da obave sanitarnu rezidbu. Tada se uklanjaju slomljene, oštećene i suhe grane, ako vidimo simptome oboljenja ili napada štetočina, mumificirane plodove.
Prava rezidba se ostavlja za rano proljeće, dok voćke još miruju, a vegetacija nije krenula. To daje mogućnost odabira, hoće li biti blaga ili jaka, u skladu sa prirodom. Zimi može doći do izmrzavanja rodnih pupoljaka i ako smo uradili jaku rezidbu možemo ostati bez uroda. Njezinim odlaganjem možemo provjeriti da li je došlo do izmrzavanja pupoljaka i prilagoditi rezidbu.
Zašto rezati zimi?
Za velike plantaže uobičajeno je da rezidba traje skoro cijele zime, kada je dan vedar i suh, bez padavina. U ovom periodu je lakše pregledati u kakvom je stanju krošnja, utvrditi položaj grana, otkriti probleme koji su nastali i koje možemo otkloniti. Samo drvo se lakše siječe. Za amatere u ovom periodu je značajno da imaju više vremena da se posvete ovom poslu.
Ono što je dobro kod rezidbe u zimskom periodu je da se smanjuje rizik od infekcija, štetočine, u većini slučajeva, miruju. Istovremeno možete pregledati da li su glodari i druge štetočine prisutni u voćnjaku. Miševi, zečevi i srne mogu nanijeti veliku štetu, najviše mladim stablima.
Problemi koji se javljaju kod rezidbe u zimskim mjesecima nastaju najviše zbog zahlađenja, ali i zbog jakih, hladnih vjetrova. Naročitu pažnju treba obratiti na temperaturu na kojoj obavljamo rezidbu, a najbolje je kada je iznad 0ºC. U uslovima negativne temperature, naročito ispod -5ºC, dolazi do oštećenja tkiva i takve rane su podložne pojavi raznih infekcija. Izbjegavajte rezidbu po mrazu i negativnim temperaturama, jer grane postaju lomljive, pucaju, javljaju se oštećenja reznog mjesta u vidu pukotina ili čireva.
Bitno je o kojoj vrsti ili sorti se radi. Toploljubive je bolje ostaviti za rano proljeće, to se u prvom redu odnosi na trešnje, kajsije i rane šljive. Takođe, tada se orezuju stabla koja su obilno rodila, oslabljena zbog napada štetočina ili pojave oboljenja, tek posađene sadnice i stara stabla koja su počela da odumiru.
(Agro Klub)
