Priprema zemljišta za kukuruz: Šta kada zakasnite sa oranjem?
Foto: Depositphoto/fotokostic
U pojedinim godinama ukoliko su meteorološki uslovi povoljni oranje se izvodi i tokom zimskih mjeseci i na kraju krajeva i ovaj rok je bolji nego osnovna obrada u proljeće.
Priprema zemljišta za kukuruz podrazumijeva osnovnu, dopunsku i finu predsjetvenu obradu. Mogući su vidovi racionalizacije sistema klasične obrade, koji se ogledaju u primijeni redukovane ili minimalne obrade zemljišta. Redukovana obrada u prvom redu podrazumijeva različite varijante agregatiranja radnih tijela, kako bi se smanjio broj prohoda mašina ili izostavljanje pojedine radne operacije.
Osnovnom obradom smanjuje se brojnost korova, štetočina i parazita, unose se u zemlju organska i mineralna đubriva, kao i žetveni ostaci prethodnog usjeva, te stvara povoljno opšte stanje oraničnog sloja zemljišta. Poslije strnih žita osnovna obrada izvodi se u dva poteza i to plitko zaoravanje strnjišta neposredno poslije žetve predusjeva i oranje na punu dubinu tokom ljetnih mjeseci.
Strnjiku ne paliti, već je zaoravati
Ne preporučuje se paljenje žetvenih ostataka jer se tako gubi organska materija u kojoj se nalazi i dio hraniva potrebnih usjevu tokom naredne godine. Prije zaoravanja žetvenih ostataka pšenice upotrebiti 30 - 50 kg N/ha (oko 100 kg Ure-e ili 150 kg KAN-a) radi aktiviranja mikrobioloških procesa u zemljištu, odnosno bržeg razlaganja biljnih ostataka. Dosta griješe poljoprivredni proizvođači i u tome da oranje izvode tokom zimskog perioda i u proljeće, što ne bi trebalo da bude pravilo već nužda.
Osim toga, osnovna obrada u dva poteza izvodi se i poslije višegodišnjih leptirnjača, dok se poslije usjeva kasne jesenje berbe ova izvodi u jednom potezu oranjem na punu dubinu. Optimalna dubina oranja je 25 do 30 cm, a optimalni rok za izvođenje osnovne obrade je period jul-septembar, a krajnji rok septembar-novembar. Takođe, radi akumuliranja vlage, u sušnim uslovima orati dublje (35 cm).
Bolje zimsko, nego oranje u proljeće
U pojedinim godinama ukoliko su meteorološki uslovi povoljni oranje se izvodi i tokom zimskih mjeseci i na kraju krajeva i ovaj rok je bolji nego osnovna obrada u proljeće.
U uslovima nekvalitetne i kasno izvedene osnovne obrade neophodno je obaviti dopunsku obradu zemljišta kojom se zatvaraju brazde i razori, usitnjavaju krupne grudve zemlje i poravnavaju neravnine nastale poslije oranja. Dopunska obrada se izvodi tokom zime ili rano u proljeće mašinama ravnjačima, teškim tanjiračama ili drljačama. Pojedini autori preporučuju da poslije jesenjeg oranja, napred navedenim mašinama se zatvore brazde prije zime, da bi površinski sloj zemljišta ravnomjerno izmrznuo.
Fina predsjetvena priprema zemljišta izvodi se nekoliko dana prije sjetve kukuruza sa ciljem da se sačuva akumulirana zimska vlaga, zatim da se unesu mineralna NPK hraniva i pesticidi (herbicidi i eventualno insekticidi), unište klijanci korova i najzad da se obrazuje rastresit setveni horizont, koji je u površinskom sloju dobro provjetren i topao, a u donjem sloju umjereno zbijen i vlažan.
Na zemljištima koja su kvalitetno obrađena tokom jeseni i dobro izmrzla tokom zimskog perioda predsjetvena obrada izvodi se kombinovanim kultivatorima sjetvospremačima, i to u jednom ili dva prohoda agregata. Dubina ove obrade je osam do 10 cm.
Spas za kasnu obradu - tanjirače i drljače
Na zemljištima na kojima je osnovna obrada izvedena kasno pa površinski sloj zemlje nije izmrzao, neophodno je pred sjetvu kukuruza površinu zemljišta dopunski obraditi lakim tanjiračama, drljačama ili rotofrezama, a zatim pristupiti finoj predsjetvenoj obradi sjetvospremačima.
Obično, sa zaoravanjem strnjike upotrebiti 150 kg/ha KAN-a, u osnovnoj obradi sa oranjem upotrijebiti 300 kg/ha NPK 8:24:16, dok pred sjetvu unijeti 100 kg/ha NPK 15:15:15 i 250 kg/ha KAN-a. Preporučuje se i primjena čvrstog stajnjaka svake treće ili četvrte godine u količini 20 - 50 t/ha u jesen sa dubokim oranjem. Na ovaj način upotreba mineralnih đubriva može biti smanjena do 50 posto.
Stajnjak na njivi: Kako smanjiti gubitke hranljivih materija?
Za prinos od osam tona po hektaru, na osnovu agrohemijske analize i stepena iskorištavanja NPK hraniva (N 55-80 posto, P2O5 25-35 posto i K2O 55-65 posto), u prosjeku obezbijediti: 100 do 150 kg/ha azota, 90 do 120 kg/ha P2O5 i 80 do 110 kg/ha K2O.
(Agroklub)
Priprema zemljišta za kukuruz podrazumijeva osnovnu, dopunsku i finu predsjetvenu obradu. Mogući su vidovi racionalizacije sistema klasične obrade, koji se ogledaju u primijeni redukovane ili minimalne obrade zemljišta. Redukovana obrada u prvom redu podrazumijeva različite varijante agregatiranja radnih tijela, kako bi se smanjio broj prohoda mašina ili izostavljanje pojedine radne operacije.
Osnovnom obradom smanjuje se brojnost korova, štetočina i parazita, unose se u zemlju organska i mineralna đubriva, kao i žetveni ostaci prethodnog usjeva, te stvara povoljno opšte stanje oraničnog sloja zemljišta. Poslije strnih žita osnovna obrada izvodi se u dva poteza i to plitko zaoravanje strnjišta neposredno poslije žetve predusjeva i oranje na punu dubinu tokom ljetnih mjeseci.
Strnjiku ne paliti, već je zaoravati
Ne preporučuje se paljenje žetvenih ostataka jer se tako gubi organska materija u kojoj se nalazi i dio hraniva potrebnih usjevu tokom naredne godine. Prije zaoravanja žetvenih ostataka pšenice upotrebiti 30 - 50 kg N/ha (oko 100 kg Ure-e ili 150 kg KAN-a) radi aktiviranja mikrobioloških procesa u zemljištu, odnosno bržeg razlaganja biljnih ostataka. Dosta griješe poljoprivredni proizvođači i u tome da oranje izvode tokom zimskog perioda i u proljeće, što ne bi trebalo da bude pravilo već nužda.
Osim toga, osnovna obrada u dva poteza izvodi se i poslije višegodišnjih leptirnjača, dok se poslije usjeva kasne jesenje berbe ova izvodi u jednom potezu oranjem na punu dubinu. Optimalna dubina oranja je 25 do 30 cm, a optimalni rok za izvođenje osnovne obrade je period jul-septembar, a krajnji rok septembar-novembar. Takođe, radi akumuliranja vlage, u sušnim uslovima orati dublje (35 cm).
Bolje zimsko, nego oranje u proljeće
U pojedinim godinama ukoliko su meteorološki uslovi povoljni oranje se izvodi i tokom zimskih mjeseci i na kraju krajeva i ovaj rok je bolji nego osnovna obrada u proljeće.
U uslovima nekvalitetne i kasno izvedene osnovne obrade neophodno je obaviti dopunsku obradu zemljišta kojom se zatvaraju brazde i razori, usitnjavaju krupne grudve zemlje i poravnavaju neravnine nastale poslije oranja. Dopunska obrada se izvodi tokom zime ili rano u proljeće mašinama ravnjačima, teškim tanjiračama ili drljačama. Pojedini autori preporučuju da poslije jesenjeg oranja, napred navedenim mašinama se zatvore brazde prije zime, da bi površinski sloj zemljišta ravnomjerno izmrznuo.
Fina predsjetvena priprema zemljišta izvodi se nekoliko dana prije sjetve kukuruza sa ciljem da se sačuva akumulirana zimska vlaga, zatim da se unesu mineralna NPK hraniva i pesticidi (herbicidi i eventualno insekticidi), unište klijanci korova i najzad da se obrazuje rastresit setveni horizont, koji je u površinskom sloju dobro provjetren i topao, a u donjem sloju umjereno zbijen i vlažan.
Na zemljištima koja su kvalitetno obrađena tokom jeseni i dobro izmrzla tokom zimskog perioda predsjetvena obrada izvodi se kombinovanim kultivatorima sjetvospremačima, i to u jednom ili dva prohoda agregata. Dubina ove obrade je osam do 10 cm.
Spas za kasnu obradu - tanjirače i drljače
Na zemljištima na kojima je osnovna obrada izvedena kasno pa površinski sloj zemlje nije izmrzao, neophodno je pred sjetvu kukuruza površinu zemljišta dopunski obraditi lakim tanjiračama, drljačama ili rotofrezama, a zatim pristupiti finoj predsjetvenoj obradi sjetvospremačima.
Obično, sa zaoravanjem strnjike upotrebiti 150 kg/ha KAN-a, u osnovnoj obradi sa oranjem upotrijebiti 300 kg/ha NPK 8:24:16, dok pred sjetvu unijeti 100 kg/ha NPK 15:15:15 i 250 kg/ha KAN-a. Preporučuje se i primjena čvrstog stajnjaka svake treće ili četvrte godine u količini 20 - 50 t/ha u jesen sa dubokim oranjem. Na ovaj način upotreba mineralnih đubriva može biti smanjena do 50 posto.
Stajnjak na njivi: Kako smanjiti gubitke hranljivih materija?
Za prinos od osam tona po hektaru, na osnovu agrohemijske analize i stepena iskorištavanja NPK hraniva (N 55-80 posto, P2O5 25-35 posto i K2O 55-65 posto), u prosjeku obezbijediti: 100 do 150 kg/ha azota, 90 do 120 kg/ha P2O5 i 80 do 110 kg/ha K2O.
(Agroklub)
