Hoće li Bosna i Hercegovina vratiti obavezno služenje vojske
BiH ne razmišlja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka. O tom pitanju, prema riječima sagovornika "Nezavisnih novina", uopšte se ne raspravlja, jer takav poduhvat iziskuje ogromna novčana sredstva, kojih nema, te, što je još važnije, BiH ne prijeti nikakva opasnost izvana.
Uz to, stručnjaci sa kojima smo imali priliku da razgovaramo smatraju da bi nadležni u BiH više morali da teže ka potpunoj demilitarizaciji države.
Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali ni taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.
"Kada je rađena reforma odbrane u BiH, ona je rađena na tri principa: jedinstven sistem, profesionalizacija i ukidanje služenja vojnog roka. Na osnovu toga su i kreirani Zakon o odbrani i Zakon o službi u oružanim snagama koji ne predviđaju služenje vojnog roka", pojašnjava za "Nezavisne novine" Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima.
Oba zakona, tačnije njihove obavezne izmjene, prvi su preduslov da se uopšte razmišlja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka.
"Svakako da bi se na te zakone moralo očitovati i dati saglasnost i Predsjedništvo BiH. Na tu temu nije bilo riječi, ali bi za to trebala ogromna finansijska sredstva, a u ovako složenoj finansijskoj situaciji teško da bi se to moglo isfinansirati, jer bi tu stigli troškovi obuke i kompletne infrastrukture", navodi Goganović, te dodaje:
"Ja lično ne podržavam tu ideju. Čisto sumnjam da bi i parlament BiH usvojio jednu takvu odluku. Nama niko ne prijeti, mi se moramo okrenuti dobrim odnosima ka Istoku i Zapadu. EUFOR je nedavno dao ocjenu da je situacija u BiH bezbjedna, a tako nešto su kazali i u NATO-u", kazao je Goganović.
Podsjećanja radi, prema odluci Predsjedništva BiH, OS BiH mogu imati oko 10.000 vojnika. Ali, kako ističe Goganović, ni ta mjesta nisu popunjena.
"Čini mi se da je oko 80 odsto popunjenost OS BiH. Mi sada imamo problem da popunimo i profesionalne redove", rekao je on.
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić još je rigoroznijeg stava i kaže da služenje vojnog roka u BiH nema nikakve koristi.
"Tokom mog mandata u Ministarstvu odbrane se uopšte nije razgovaralo o vraćanju obaveznog roka. Za BiH bi najbolje bilo da se demilitarizuje. Služenje vojnog roka u BiH ne pridonosi nikakvoj koristi, a Ministarstvo koje sada imamo vuče skoro trećinu budžeta BiH, a to je više od 300 miliona KM", kaže Okolić za "Nezavisne novine".
Na taj iznos, navodi on, morali bi se obezbijediti dodatni troškovi koji su ogromni.
"Svako ko služi vojni rok, a ko je u radnom odnosu, to bi se moralo refundirati iz budžeta. Tu se otvaraju troškovi opremanja vojnika, tu su kasarne, poligoni, vozila, ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažovano. Postavlja se sada i pitanje da li to uopšte nešto znači za BiH i da li nam prijeti neka opasnost pa da imamo oružanu silu", naglasio je Okolić.
Međutim, postoje i primjeri onih koji su bili za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u BiH. Godine 2019. Sead Jusić, tadašnji pomoćnik ministra, kazao je da za tom odlukom postoji potreba, ali i da je potrebno izmijeniti čak tridesetak postojećih zakona koji bi to regulisali.
Sa druge strane, ministar odbrane BiH Zukan Helez rekao je da je u 2023. godini povećan budžet za Oružane snage BiH za 28 odsto u odnosu na prethodni period i da će to sigurno povećati interes mladih za priključenje vojsci.
Tog interesa u susjednoj Hrvatskoj nema. Tamošnje Ministarstvo odbrane poručilo je da se trenutno ne razmatra ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka, koje je, podsjećanja radi, ukinuto 1. januara 2008. godine odlukom Hrvatskog sabora. Srbija godinama želi da vrati obavezno služenje vojnog roka i blizu je odluke da to i sprovede. U toj državi dobrovoljno se može u armiju od 2011. godine.
Crna Gora je 2006. godine ukinula obaveznu vojsku, ali je 2019. godine uvela dobrovoljni odlazak. Slovenija je dobrovoljno služenje vojnog roka uvela 2003. godine, a tada je i ukinut obavezan rok. Sjeverna Makedonija ukinula je redovnu vojsku 2006. godine, a 2007. godine su i oni uveli dobrovoljno služenje vojnog roka.
Kada su u pitanju evropske zemlje, tradicionalni vojni rok postoji u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, Švajcarskoj, Litvaniji, Estoniji, Bjelorusiji, Ukrajini, Grčkoj, Turskoj i Kipru. Njemačka je 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. I Letonija želi ponovo da ga uvede, pa će od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina morati da završe vojnu obuku od jedanaest mjeseci. Francuska raspravlja o nekoj vrsti "vojne obaveze lajt", prema kojoj bi služenje vojske postalo obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima.
Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske
(Nezavisne)
Uz to, stručnjaci sa kojima smo imali priliku da razgovaramo smatraju da bi nadležni u BiH više morali da teže ka potpunoj demilitarizaciji države.
Obavezno služenje vojske u BiH ukinuto je 2006. godine kada je reformom odbrane stavljen van snage zakon koji je to podrazumijevao. Ta reforma podrazumijevala je i formiranje rezervnog sastava Oružanih snaga (OS) BiH, ali ni taj koncept nikada nije sproveden ponovo zbog nedostatka novca.
"Kada je rađena reforma odbrane u BiH, ona je rađena na tri principa: jedinstven sistem, profesionalizacija i ukidanje služenja vojnog roka. Na osnovu toga su i kreirani Zakon o odbrani i Zakon o službi u oružanim snagama koji ne predviđaju služenje vojnog roka", pojašnjava za "Nezavisne novine" Aleksandar Goganović, zamjenik ministra odbrane BiH za upravljanje resursima.
Oba zakona, tačnije njihove obavezne izmjene, prvi su preduslov da se uopšte razmišlja o vraćanju obaveznog služenja vojnog roka.
"Svakako da bi se na te zakone moralo očitovati i dati saglasnost i Predsjedništvo BiH. Na tu temu nije bilo riječi, ali bi za to trebala ogromna finansijska sredstva, a u ovako složenoj finansijskoj situaciji teško da bi se to moglo isfinansirati, jer bi tu stigli troškovi obuke i kompletne infrastrukture", navodi Goganović, te dodaje:
"Ja lično ne podržavam tu ideju. Čisto sumnjam da bi i parlament BiH usvojio jednu takvu odluku. Nama niko ne prijeti, mi se moramo okrenuti dobrim odnosima ka Istoku i Zapadu. EUFOR je nedavno dao ocjenu da je situacija u BiH bezbjedna, a tako nešto su kazali i u NATO-u", kazao je Goganović.
Podsjećanja radi, prema odluci Predsjedništva BiH, OS BiH mogu imati oko 10.000 vojnika. Ali, kako ističe Goganović, ni ta mjesta nisu popunjena.
"Čini mi se da je oko 80 odsto popunjenost OS BiH. Mi sada imamo problem da popunimo i profesionalne redove", rekao je on.
Bivši zamjenik ministra odbrane BiH Mirko Okolić još je rigoroznijeg stava i kaže da služenje vojnog roka u BiH nema nikakve koristi.
"Tokom mog mandata u Ministarstvu odbrane se uopšte nije razgovaralo o vraćanju obaveznog roka. Za BiH bi najbolje bilo da se demilitarizuje. Služenje vojnog roka u BiH ne pridonosi nikakvoj koristi, a Ministarstvo koje sada imamo vuče skoro trećinu budžeta BiH, a to je više od 300 miliona KM", kaže Okolić za "Nezavisne novine".
Na taj iznos, navodi on, morali bi se obezbijediti dodatni troškovi koji su ogromni.
"Svako ko služi vojni rok, a ko je u radnom odnosu, to bi se moralo refundirati iz budžeta. Tu se otvaraju troškovi opremanja vojnika, tu su kasarne, poligoni, vozila, ali i oružje. Tu su i troškovi osoblja koje bi moralo biti angažovano. Postavlja se sada i pitanje da li to uopšte nešto znači za BiH i da li nam prijeti neka opasnost pa da imamo oružanu silu", naglasio je Okolić.
Međutim, postoje i primjeri onih koji su bili za vraćanje obaveznog služenja vojnog roka u BiH. Godine 2019. Sead Jusić, tadašnji pomoćnik ministra, kazao je da za tom odlukom postoji potreba, ali i da je potrebno izmijeniti čak tridesetak postojećih zakona koji bi to regulisali.
Sa druge strane, ministar odbrane BiH Zukan Helez rekao je da je u 2023. godini povećan budžet za Oružane snage BiH za 28 odsto u odnosu na prethodni period i da će to sigurno povećati interes mladih za priključenje vojsci.
Tog interesa u susjednoj Hrvatskoj nema. Tamošnje Ministarstvo odbrane poručilo je da se trenutno ne razmatra ponovo uvođenje obaveznog vojnog roka, koje je, podsjećanja radi, ukinuto 1. januara 2008. godine odlukom Hrvatskog sabora. Srbija godinama želi da vrati obavezno služenje vojnog roka i blizu je odluke da to i sprovede. U toj državi dobrovoljno se može u armiju od 2011. godine.
Crna Gora je 2006. godine ukinula obaveznu vojsku, ali je 2019. godine uvela dobrovoljni odlazak. Slovenija je dobrovoljno služenje vojnog roka uvela 2003. godine, a tada je i ukinut obavezan rok. Sjeverna Makedonija ukinula je redovnu vojsku 2006. godine, a 2007. godine su i oni uveli dobrovoljno služenje vojnog roka.
Kada su u pitanju evropske zemlje, tradicionalni vojni rok postoji u Rusiji, Finskoj, Švedskoj, Norveškoj, Danskoj, Austriji, Švajcarskoj, Litvaniji, Estoniji, Bjelorusiji, Ukrajini, Grčkoj, Turskoj i Kipru. Njemačka je 2011. godine suspendovala obavezno služenje vojnog roka. I Letonija želi ponovo da ga uvede, pa će od 2024. godine svi muškarci od 18 do 27 godina morati da završe vojnu obuku od jedanaest mjeseci. Francuska raspravlja o nekoj vrsti "vojne obaveze lajt", prema kojoj bi služenje vojske postalo obavezno za sve Francuze i Francuskinje između 15 i 17 godina. Od toga bi dvije nedjelje mladi provodili u vojnim objektima.
Velika Britanija, SAD i Kanada imaju profesionalne vojske
(Nezavisne)
