Gram prevencije važniji od kilograma liječenja :: Semberija INFO ::

 

Gram prevencije važniji od kilograma liječenja


Usvajanjem novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti u RS, polovinom 2022. godine, precizirano je da se u svim domovima zdravlja organizuje Multidisciplinarni centar za promociju zdravlja i prevenciju bolesti, povreda i stanja. Dom zdravlja Bijeljina je odmah organizovao rad Odjeljenja za promociju zdravlja i prevenciju bolesti u okviru Službe porodične medicine, a nakon usvajanja novog Pravilnika o unutrašnjoj sistematizaciji i organizaciji od 1. februara 2024. godine, osnovan je Centar za promociju zdravlja i prevenciju bolesti povreda i stanja, kao zasebna organizaciona jedinica, na čijem čelu je dr Zoran Vasilić.

-Osnivanjem Centra, Dom zdravlja je postao jedna od prvih ustanova u Srpskoj koja je prepoznala i realizovala ideju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite, da  prevenciju vrati u fokus primarne zdravstvene zaštite. Ako posmatramo razvijene zemlje Evrope i svijeta, vidjećemo da se mnogo više rada, napora i sredstava ulaže u zdravstveno promotivne i preventivne aktivnosti, što za rezultat ima očuvanje zdravlja populacije, rano otkrivanje oboljenja, znatno bolje prognoze i manje troškove liječenja. Ono što uvijek trebamo imati na umu je, da to što se trenutno osjećamo dobro, ne znači da smo zdravi. Takođe, često zbog mnoštva svakodnevnih obaveza, ljudi ignorišu ili ne primijete prve simptome oboljenja, što vodi do odlaganja pregleda, sve dok simptomi ne postanu nemogući za ignorisanje, a tada je najčešće već kasno da bi se uticalo na ishod bolesti.
 
Da li građani shvataju značaj preventivnih pregleda?
-Nažalost, u našoj kulturi i zdravstvenoj prosvjećenosti, još uvijek je ustaljeno mišljenje da se kod ljekara na pregled ne treba ići dok nešto ne zaboli. Upravo zbog takvog mišljenja i neodgovornog ponašanja prema svom zdravlju, često se u praksi susrećemo sa poodmaklim stadijumima malignih bolesti koje su možda mogle biti u potpunosti izliječene da su na vrijeme dijagnostikovane. Takođe, u ordinacijama se dešava da se pacijent prvi put javlja na pregled kada se desi infarkt srca ili moždani udar, a posljednjih 20 ili 30 godina ima neregulisan povišen  krvni pritisak, šećer ili lipide u krvi i slične faktore rizika, čijom se redukcijom možda mogao izbjeći fatalan kardiovaskularni događaj. Upravo zbog toga, osnovni cilj aktivnosti Centra je da se, kroz koordinaciju i saradnju sa drugim službama Doma zdravlja, poveća obuhvat građana kojima će se uraditi preventivni pregledi u svrhu otkrivanja faktora rizika za nastanak određenih oboljenja, kao i skrining i rano otkrivanje istih u fazi prije pojave simptoma, kada su u potpunosti izlječiva. Na taj način se postižu benefiti kako za pojedince i njihove porodice, tako i za društvo u cjelini.
 
Radite li na promociji preventivnih pregleda?
-Važan dio rada Centra, svakako, su zdravstveno promotivni rad i preventivno-edukativne aktivnosti, s ciljem usvajanja stilova i oblika ponašanja usmjerenih zdravom načinu života svih dobnih skupina, a u svrhu očuvanja i unapređenja zdravlja, te unapređenja zdravstvene kulture stanovništva uopšte. Preventivne aktivnosti i pregledi su osnova primarne zdravstvene zaštite i oni su, svakako, bili provođeni i provode se u svim našim službama. Međutim, moramo priznati da smo u posljednjih par godina, a naročito u vrijeme pandemije virusa korona daleko više bili usmjereni ka liječenju, nego ka prevenciji. To vrijeme je iza nas i nastavljamo da radimo na ukazivanju značaja preventivnih pregleda.
 
Šta možemo očekivati u radu Centra u narednom period?
-Planiramo aktivnosti na vaspitno- zdravstvenom radu, stručnom savjetovanju kod određenih slučajeva bolesti, stanja i povreda, provođenje primarne i sekundarne prevencije, otkrivanju, redukciji i evaluaciji faktora rizika i ranog otkrivanja oboljenja, prevenciji, skriningu i evaluaciji masovnih nezaraznih oboljenja, organizovanju i provođenju zdravstvenih kampanja za stanovništvo u saradnji sa Službom porodične medicine, Higijensko epidemiološkom službom, Centrom za zaštitu mentalnog zdravlja, Centrom za socijalni rad i drugim institucijama, ustanovama i službama, organizovanju stručnih skupova, predavanja, tribina, radionica, organizaciji promotivnih aktivnosti povodom obilježavanja značajnih javno - zdravstvenih datuma iz kalendara zdravlja, medijskoj zdravstveno - promotivnoj kampanji itd. Jedan od fokusa rada u narednom periodu biće rad na otkrivanju faktora rizika za nastanak dijabetesa i kardiovaskularnih oboljenja kod školske djece. Prije svega, aktivnosti će biti usmjerene na otkrivanje gojaznosti, nepravilne ishrane i fizičke neaktivnosti, kao najčešćih faktora rizika u ovoj uzrasnoj dobi. Paralelno sa pregledima i otkrivanjem faktora rizika, radiće se predavanja i radionice prilagođene ovom uzrastu u kojima će se učiti i promovisati zdrave životne navike. Takođe, planiramo i da u saradnji sa Službom porodične medicine intenziviramo aktivnosti na terenu na skriningu i ranom otkrivanju maligniteta, prvenstveno karcinoma dojke, grlića materice, debelog crijeva i prostate.

Ko, kada, kako i zašto treba da radi preventivne preglede?
-Preventivni pregledi se po pravilu rade od rođenja, odnosno, od otpusta iz porodilišta i u tom periodu pedijatri uz obavezan pregled djeteta, savjetuju roditelje o dojenju, zatim pravilnoj ishrani djece, važnosti redovne vakcinacije, fizičkoj aktivnosti i td. U kasnijem periodu, a naročito odraslom dobu, nažalost, procenat preventivnih pregleda i javljanja ljekaru drastično opada. Neke od osnovnih preporuka su da svaka osoba, nakon napunjenih 18 godina, jednom u dvije godine treba da uradi mjerenje krvnog pritiska, a nakon 60 godine najmanje jednom godišnje. Zatim, osnovne laboratorijske i biohemijske analize uključujući nivo glukoze i lipida u krvi bi trebalo da se radi jednom godišnje, uz obavezan preventivni pregled porodičnog ljekara koji će uraditi i antropometrijska mjerenja i eventualno savjetovanje o prestanku pušenja. Na ovaj način na vrijeme otkrivamo faktore rizika za nastanak kardiovaskularnih oboljenja. Zbog sve veće učestalosti karcinoma grlića materice i dojke, kod žena su obavezni ginekološki pregledi već od 15. do 25. godine na svake dvije-tri godine, a nakon 25. godine, najmanje jednom godišnje pregled, uz PAPA test. Takođe, već od 20. godine treba krenuti sa redovnim ultrazvučnim pregledom dojki, a nakon 40. godine sa mamografijom. Redovni digitalni pregled prostate, uz određivanje tumor markera za prostatu, trebao bi biti obavezan za sve muškarce nakon 50 godina života najmanje jednom u dvije godine. Digitalni pregled rektuma i pregled stolice na okultno krvarenje, kao jednog od najranijih pokazatelja karcinoma debelog crijeva, trebalo bi nakon 50. godine života raditi najmanje jednom u tri godine. Takođe, briga o oralnom zdravlju je izuzetno važna, a po preporuci stomatologa preventivni pregledi zuba bi trebalo da se rade najmanje jedanput-dvaput puta godišnje, jer ,,gram prevencije je vredniji od kilograma liječenja!”
 
Semberija info