Izvor: Agroklub

Ministri nadležni za sektor poljoprivrede na državnom i entitetskim nivoima razgovarali o usaglašavanju bh. i evropskog zakonodavstva. Pomaka ima, ali dokle?

Ministri tri najviša nivoa (od ukupno 13) zadužena za sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini definirali su danas kretanja u ovom sektoru prema ispunjavanju evropskih standarda kroz program integrisanja. Uz ostalo, na sastanku u Sarajevu, razgovarano je o organizaciji tržišta vina, organskoj proizvodnji, veterinarstvu označavanju životinja, popisu poljoprivrede, ali i uspostavljanju instrumenta pretpristupne pomoći za ruralni razvoj (IPARD).



Plan jedno, realnost drugo

Ovdje treba napomenuti da je čitava jedna decenija prošla, a da se po pitanju uspostave IPARD-a ništa nije uradilo. Sredstva evropskih fondova za to vrijeme uspješno koriste poljoprivrednici zemalja iz okruženja. U nadi da i danas prezentirani stavovi neće završiti kao još jedna populistička storija, značajnim treba ocijeniti čak i opredjeljenje da se o tome razgovara. No, je li nešto konkretno učinjeno? Nije. Ali, kažu da hoće.

"Tu nismo dovoljno radili i smatramo da ćemo kroz naše zajedničke aktivnosti to rješavati polovinom februara na način da ćemo imati ekspertske sastanke sa zemljama koje su uvele IPARD strukturu, a to znači korištenje EU fondova za poljoprivredu, dosta sredstava nije iskorišteno za naše poljoprivrednike", priznao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Staša Košarac.

Plan je, kako je naveo u svom izlaganju, da se plasman sredstava iz evropskih fondova vrši preko entitetskih agencija za agrarna plaćanja, koja u Republici Srpskoj postoji, a u Federaciji tek treba da bude uspostavljane. Iako je riječ o tehničkom pitanju, njegov stav je kako mora da se "vodi računa o poljoprivrednom suverenitetu s obzirom na ustavne nadležnosti entiteta".

Federalni ministar poljoprivrede, Kemal Hrnjić, je podsjetio da kada je riječ o IPARD-u, 10 godina ništa nije urađeno, pa raduje i opredjeljenje da se na njemu počne raditi.



"Da pokušamo stvoriti uslove da dođemo do tih fondova, kako bi ih i naši poljoprivrednici mogli koristiti zajedno sa ovih pet zemalja koje koriste IPARD fond. Svi znamo da je tu skoro milijarda eura, a da BiH već godinama ne može doći do fondova, učinićemo sve da naši poljoprivrednici dođu u situaciju da mogu povlačiti sredstva", naveo je Hrnjić.

Opredjeljenje ka tome iskazao je i ministar poljoprivrede Republike Srpske, Savo Minić, koji je naveo kako je, u godinu dana kako obnaša ovu funkciju, ovo jedan od najkonstruktivnijih sastanaka da su "sjeli i normalno razgovarali u ime RS i FBiH".



"Obećano nam je od ministra Košarca da ćemo povući najbolje prakse iz okruženja, da ćemo putem ove dvije agencije za agrarna plaćanja što prije ući u ovu priču", dodao je Minić.

Stavovi i opredjeljenja su svakako za pohvalu, ali realnost je ipak nešto drugačija. Budući da su evropski uslovi koncizni i da je, kako je odveć poznato, jedinstvena institucija za isplatu sredstava ustvari sve vrijeme i svojevrsna rampa da bi bh. poljoprivrednici mogli doći do sredstava, pitali smo ministre, da li su dobili neko "zeleno svjetlo" pa na osnovu toga kreirali svoj plan?

"Tačno je da evropska delegacija insistira da postoji jedna agencija, međutim, ukoliko ne postoji saglasnost u BiH da to bude jedna agencija, mi ćemo ponuditi model u koji će biti uključeni i zajednički i dva entitetska nivoa u svakom tom sistemu. I pregovaraćemo, znate. Ja nisam sklon da je sve što kaže evropska delegacija sveto slovo, dajte da pregovaramo da štitimo naše kredibilne ustavne kapacitete", odgovorio nam je Košarac, dodavši kako smatra da će u razgovorima sa delegacijom EU naći adekvatan sistem i strukturu samog rješenja plaćanja.

No, podsjetićemo, ovo nije uslov koji je kreiran isključivo za Bosnu i Hercegovinu, pa je teško očekivati da nam Evropska unija progleda kroz prste, i toga treba biti svjestan, ali čini se da po ovom pitanju i dalje ostajemo u statusu da - nada posljednja umire.

Napravljeni pomaci

Kada je riječ o ostalim temama sastanka, bitno je istaći da je definiran Zakon o organizaciji tržišta vina BiH, čime je ispunjena jedna od obaveza iz poglavlja 11, preostalo je definirati pravilnike, na čemu su, kako je navedeno, već angažirane radne grupe. Pitanje zakona o organskoj proizvodnji na nivou BiH će biti riješeno na način da će RS u prvoj polovini ove godine donijeti svoj zakon, a Federacija priprema svoj. I ovdje će uslijediti pregovori.

"Mi ćemo vidjeti da na temelju pregovora sa evropskom delegacijom definišemo pitanje okvirnog dokumenta koji će se odnosit na organsku proizvodnju", rekao je Košarac.

Očekuje se, kako je dodao, da će BiH strateški plan za ruralni razvoj 2023. - 2027. godina, imati u februaru ove godine te najavio da će se kod poglavlja 12, odnosno sektora veterinarstva, ući u izmjene i dopune postojećih zakona.

"Ono čemu sam se ja lično kao ministar oduševio je priča koja se odnosila na obilježavanje životinja i sprječavanje zaraznih bolesti. Sve ono što podrazumijeva promet živih životinja je predmet jedne žestoke zloupotrebe zato što nemamo mogućnosti da vršimo kontrolu", ocijenio je Minić i dodao kako su danas dogovorili značajne korake kada je riječ o zaštiti domaće proizvodnje, odnosno uređenju sistema po kojem će poticaj dobijati oni poljoprivredni proizvođači koji uistinu imaju domaći proizvod.

Ministar Hrnjić je podsjetio na značajno pitanje popisa poljoprivrede, istakavši kako je Federacija BiH za tu namjenu budžetom predvidjela više od sedam miliona maraka. Takođe, pozitivnim je ocijenio pomak da se razgovaralo o pitanjima usaglašavanju bh. i evropskog zakonodavstva iz sektora poljoprivrede.

"Postigli smo visok stepen usaglašenosti, želimo naše evropske partnere ubijediti da smo zajedno na istom cilju, da otvorimo tri poglavlja koja se tiču poljoprivrede i prehrambene industrije. U dva poglavlja smo dosta usaglašeni, u jednom imamo dosta otvorenih pitanja o tome ćemo razgovarati u narednom periodu", zaključio je Hrnjić.