Velika sezonska seoba radnika: Konobari otišli na Jadran, u Hercegovini goste SLUŽE MALOLjETNICI
Svakog jutra iz Trebinja u Dubrovnik na posao odlazi od 4.000 do 5.000 sezonaca: konobara, kuvara, sobarica, pomoćnih radnika.
Istovremeno, u većini trebinjskih kafića i restorana rade studenti i đaci, među kojima je i znatan broj maloljetne djece.
Situacija je slična i u Bileći, Ljubinju, Nevesinju, ali i s druge strane entitetske linije, u zapadnoj Hercegovini, pogotovo u Mostaru.
Narudžbe na engleskom
Ovog trenda nije pošteđen ni glavni grad BiH. U Sarajevu, uz studente i đake koji koriste raspust da bi zaradili koju marku, goste sve češće poslužuju i stranci iz arapskih zemalja.
– Oni većinom ne znaju naš jezik. Narudžbe primaju na engleskom, pa bude i komičnih situacija – kaže jedna Sarajka.
Ekonomisti bi rekli da sila boga ne moli. Radnici, logično, idu za boljim platama i boljim uslovima rada, a u Hrvatskoj se nudi više, pogotovo otkako je ova zemlja, članica EU, ušla u evro zonu i Šengen.
Potvrdila nam je to i Hristina Radan (19), Trebinjka koja je proljetos završila Medicinsku školu i upisala studije laboratorijskog inženjeringa.
– Lani sam tokom ljeta radila u Trebinju, ove sezone sam našla posao u Dubrovniku. Sobarica sam u hotelu, uslovi rada su pristojni, prijavljena sam, imam više nego solidnu platu. Ne radim prekovremeno, ali ako mi to ponude prihvatiću, jer je prekovremeni rad dobro plaćen – kaže Hristina.
Dodaje da nije jedina: pola njenog razreda radi sezonski u Dubrovniku.
Udarnički rad
Njena sugrađanka Aleksandra (17) tek je završila drugi razred srednje škole, ali već drugu sezonu radi u kafićima i hotelima u Trebinju.
– Dogodine ću biti punoljetna i moći ću da dobijem papire za Hrvatsku, a pošto već imam radnog iskustva neće mi biti teško da nađem posao – kaže ova vrijedna djevojčica.
I iskusniji radnici, pogotovo iz nerazvijenih opština, poput Ljubinja i Bileće, masovno ljeti odlaze na rad na Jadran. Mnogi od njih tokom sezone zarade dovoljno da prehrane porodice do narednog ljeta.
– Četiri mjeseca radim udarnički, a osam mjeseci odmaram. Kako god okrenem, to mi se najviše isplati – kaže sredovječni Bilećanin, koji je ove sezone sa sobom u Dubrovnik poveo i sina.
Odnos prema radnicima
Poslodavci su se našli u neobranom grožđu: niti mogu da zarade dovoljno da bi svojim radnicima ponudili evropske plate, niti mogu da na domaćem tržištu nađu kvalitetne konobare, kuvare, barmene.
(Srpska Info)
Istovremeno, u većini trebinjskih kafića i restorana rade studenti i đaci, među kojima je i znatan broj maloljetne djece.
Situacija je slična i u Bileći, Ljubinju, Nevesinju, ali i s druge strane entitetske linije, u zapadnoj Hercegovini, pogotovo u Mostaru.
Narudžbe na engleskom
Ovog trenda nije pošteđen ni glavni grad BiH. U Sarajevu, uz studente i đake koji koriste raspust da bi zaradili koju marku, goste sve češće poslužuju i stranci iz arapskih zemalja.
– Oni većinom ne znaju naš jezik. Narudžbe primaju na engleskom, pa bude i komičnih situacija – kaže jedna Sarajka.
Ekonomisti bi rekli da sila boga ne moli. Radnici, logično, idu za boljim platama i boljim uslovima rada, a u Hrvatskoj se nudi više, pogotovo otkako je ova zemlja, članica EU, ušla u evro zonu i Šengen.
Potvrdila nam je to i Hristina Radan (19), Trebinjka koja je proljetos završila Medicinsku školu i upisala studije laboratorijskog inženjeringa.
– Lani sam tokom ljeta radila u Trebinju, ove sezone sam našla posao u Dubrovniku. Sobarica sam u hotelu, uslovi rada su pristojni, prijavljena sam, imam više nego solidnu platu. Ne radim prekovremeno, ali ako mi to ponude prihvatiću, jer je prekovremeni rad dobro plaćen – kaže Hristina.
Dodaje da nije jedina: pola njenog razreda radi sezonski u Dubrovniku.
Udarnički rad
Njena sugrađanka Aleksandra (17) tek je završila drugi razred srednje škole, ali već drugu sezonu radi u kafićima i hotelima u Trebinju.
– Dogodine ću biti punoljetna i moći ću da dobijem papire za Hrvatsku, a pošto već imam radnog iskustva neće mi biti teško da nađem posao – kaže ova vrijedna djevojčica.
I iskusniji radnici, pogotovo iz nerazvijenih opština, poput Ljubinja i Bileće, masovno ljeti odlaze na rad na Jadran. Mnogi od njih tokom sezone zarade dovoljno da prehrane porodice do narednog ljeta.
– Četiri mjeseca radim udarnički, a osam mjeseci odmaram. Kako god okrenem, to mi se najviše isplati – kaže sredovječni Bilećanin, koji je ove sezone sa sobom u Dubrovnik poveo i sina.
Odnos prema radnicima
Poslodavci su se našli u neobranom grožđu: niti mogu da zarade dovoljno da bi svojim radnicima ponudili evropske plate, niti mogu da na domaćem tržištu nađu kvalitetne konobare, kuvare, barmene.
(Srpska Info)
