NEMANjA ABADžIĆ, MAGISTAR KOJI SE IZ MOSKVE VRATIO U BIJELjINU: Svuda pođi, svojoj kući dođi :: Semberija INFO ::

 

NEMANjA ABADžIĆ, MAGISTAR KOJI SE IZ MOSKVE VRATIO U BIJELjINU: Svuda pođi, svojoj kući dođi


Iako je sve više onih koji odlaze iz zemlje, ima i onih, istina puno manje, koji se vraćaju nakon što završe školovanje na svjetskim univerzitetima. Jedan od njih je 26-godišnji Nemanja Abadžić koji je diplomu magistra geodezije i daljinske detekcije stekao na Univerzitetu u Moskvi.


 
Bijeljinac Nemanja Abadžić je 2017. godine diplomirao na Geodetskom fakultetu u Banja Luci, a još prije završetka studija počeo je da razmišlja o magistarskim studijama u inostranstvu, jer je želio da postane dio inostranog obrazovnog sistema. Poslije ozbiljnih istraživanja odlučio se za nastavak obrazovanja u Rusiji i počeo da uči ruski jezik. Javio se na konkurs koji svake godine raspisuje Vlada Ruske Federacije i dobio stipendiju za magistarske studije na Državnom geodetskom fakultetu Moskovskog univerziteta. U Moskvu je otputovao sedam dana nakon što je stekao diplomu Banjalučkog univerziteta.  

                                                                                                                  
- Studirajući u inostranstvu smatrao sam da ću dobiti priliku da budem dio drugačijeg obrazovnog sistema, proširim svoje vidike, upoznam nove ljude i kulture’’, kaže Nemanja, koji je po dolasku u Moskvu, kao i drugi strani studenti koji su stipendisti Vlade Ruske Federacije, dobija smještaj u okviru univerzitetskog doma, te šest mjeseci uči jezik.
 
- Moskva je zadivljujući grad, pun iznenađenja u kojem živi 20 miliona ljudi, sa dnevnom migracijom od sedam do deset miliona ljudi. Inače, tamo su univerziteti profilisani, tako, npr. moj univerzitet, koji je osnovan 1773. godine, ima samo one  fakultete na kojima se izučavaju oblasti u kojima je prisutna geodezija,a to su  kartografija, fotogrametrija, daljinska detekcija, kosmička geodezija, satelitska geodezija, te klasična geodezija’’, pojašnjava mladi Bijeljinac.
 
Kaže, u Rusiji ima dosta mladih s ovih prostora koji su na različitim nivoima obrazovanja, ali ima i dosta naših ljudi koji su u Rusiju došli 1980-ih godina radi posla.


 
- Tih 80-ih godina u Rusiju su, uglavnom, odlazili naši građevinski radnici, građevinski inžinjeri, arhitekte, geodete i njih ima tamo puno. Ove novije generacije mahom dolaze kroz program obrazovanja, dolaze da se obrazuju za ljekare, hemičare, ekonomiste, diplomate...puno mladih s naših prostora tamo studira’’, navodi Nemanja, koji se iz Moskve  vratio nedavno, početkom septembra i, kako kaže, ovdje želi i da ostane.
 
- Planiram da ostanem ovdje, ovdje su mi roditelji, brat i  sestra, koji su me neizmjerno podržavali i kojima sam jako privržen. Ovo je moj grad koji volim i to su razlozi zbog kojih želim da živim ovdje’’, ističe Nemanja koji, govoreći o trendu odlaženja mladih, obrazovanih u inostranstvo, smatra da je to najviše prisutno kod nas.
 
Kako ističe, u Moskvi je upoznao dosta mladih iz  Afrike, Južne Amerike i Azije, ali oni ne razmišljaju o tome da ostanu u Rusiji.
 
- Kod njih to ne dolazi u obzir, oni hoće da se vrate. Nadaju se da će njihove države postati bolje i uređenije kroz njih same, kroz to što su oni došli u jedan veliki grad, završili fakultet i stekli visoko obrazovanje, upoznali druge kulture i oni to sve sa sobom nose u svoju državu i nadaju se da će njihovim angažovanjem one biti bolje, jer će raditi na tome’’, ukazuje Nemanja Abadžić, čiji su planovi za budućnost vezani za Bijeljinu i  Semberiju.
 
Daljinska detekcija u poljoprivredi

- Volim putovati, učiti jezike (pored srpskog govorim ruski i engleski, a namjeravam naučiti i turski), te  upoznavati druge kulture. Međutim, smatram da nema zemlje u kojoj vam može biti bolje nego tamo gdje ste rođeni’’, kaže Nemanja Abadžić, koji vjeruje da će sa diplomom magistra geodezije i daljinske detekcije moći da se zaposli u svojoj Bijeljini.

- Trenutno posjedujem samo ideje, a vezane su za daljinsku detekciju koja je metoda prikupljanja podataka o prostoru i jedan je od načina primjenjivanja i u poljoprivredi. Kako smo mi poljoprivredni kraj i pošto se daljinska detekcija već duže primjenjuje u poljoprivredi razvijenih zemalja, stvorila se ideja da se primjenom ove savremene metode pripomogne unapređenju našeg poljoprivrednog sektora. Uvođenje savremenih tehnologija doprinijeće  povećanju prinosa i smanjenju troškova’’, ukazuje Nemanja Abadžić.
 
Umjetnost balansira emocije i oplemenjuje

Od malena je Nemanja naginjao umjetnosti i postojala je velika vjerovatnoća da njegov glavni životni izbor bude umjetnost. U Bijeljini je  završio Školu ikonopisa ,,Odigitrija“ i tu je stekao prva znanja o tehnikama i načinama primjene različitih slikrskih tehnika.
 
- U sedmom razredu osnovne škole krenuo sam u školu ikonopisa, i tu ostao do dana današnjeg. Aktivno sam bio do kraja srednje škole, a po odlasku u Banja Luku, a zatim u Moskvu, ostao sam u kontaktu.
 
,,Odigitrija“ je na našim prostorima jedinstven primjer  tako organizovane škole u kojoj se mogu steći sva znanja vezana ne samo za ikonopis, nego i za svjetovnu umjetnost, preko mozaika, skulptura i pejzaža’’, pojašnjava Nemanja, koji  je i u Moskvi i u Banja Luci uz sebe uvijek imao štafelaj, boje i kistove.

- Za štafelaj sam sjedao kad dođe inspiracija, ali i onda kad sam bio nervozan, napet, kada bih imao neke važne odluke pred sobom, meni je slikanje bilo izvor smirenja i spokoja i prosto kad sjednem za štafelaj, koncentrišem se na to, a misli se razbistre. Lijepo se osjećam dok se bavim ikonopisom, ali i dok slikam pejzaže ili portrete svojih drugara. Uvijek sam se time vodio - ako mi je lijepo, onda to treba i da radim’’,priča Nemanja, te ističe da mu poslije moskovskih gužvi mnogo prijaju mir semberske ravnice i majevički obronci.
 
- Predjela lijepih svugdje ima, lijepe su ruske ravnice, šume breza, crkve...nadahnjujući su to prizori, a ovdje me nadahnjuje moja Majevica. Moji roditelji su sa Majevice. Prelijepa je to planina puna zadivljujućih predjela za slikanje i uživanje. Posebne emocije me preplave dok gledam vrh Međednika, koji je na Majevici drugi najviši vrh poslije Stolica’’, ističe, na kraju, ovaj mladi magistar, koji se iz Moskve vratio u rodni kraj.
                               
​Semberske novine - Semberija info - M.Rešidović