Dan grada - 24. septembar i Dan oslobođenja grada u Drugom svjetskom ratu obilježili su danas  članovi Gradske skupštine SUBNOR-a, potomaka i poštovalaca Bijeljina, uz prisustvo brojnih delagacija iz BiH, Srbije i Hrvatske koje su prisustvovale Svečanoj akademiji u Centru za kulturu „Semberija“, nakon čega su položeni i vijenci ispred bista narodnih heroja u bijeljinskom Gradskom parku.



Vojkan Lakić, zamjenik predsjednika Gradske skupštine SUBNOR-a, potomaka i poštovalaca Bijeljina podsjetio je da se danas proslavlja osamdeset godina od oslobođenja Bijeljine u Drugom svjetskom ratu.

„Konačno oslobođenje Bijeljine bilo je drugog aprila 1945. godine, međutim, od 1974. godine se ovaj dan slavi kao Dan oslobođenja. U Drugom svjetskom ratu iz Semberije je učestvovalo oko pet hiljada boraca, od toga je 1.488 njih poginulo, a stradalo je i 3.056 žrtava fašističkog terora. Oko četiri hiljade ljudi je završilo u fašističkim logorima, a oko sedamsto Semberaca završilo je u zloglasnom Jasenovcu. Naše udruženje njeguje tradiciju obilježavanja ovako značajnih datuma i mi se trudimo da ne zaboravimo heroje i junake. Svjedoci smo pojavljivanja različitih teza o dva antifašistička pokreta. Mi ne mislimo tako. Postojali su fašisti i oni koji su sarađivali sa fašistima, na drugoj strani su bili antifašisti, čestiti i moralni ljudi. Drago mi je što je među nama i petnaest delegacija iz BiH, Srbije i Hrvatske. Svake godine se okupljamo u sve većem broju. Dugujemo zahvalnost i Gradskoj upravi Bijeljina koja nam pomaže oko današnjeg obilježavanja ovog značajnog datuma, a pomažu nam i oko obnove spomenika i spomen-obilježja iz Drugog svjetskog rata“, istakao je Lakić.



Radoslav Ostojić, savjetnik gradonačelnika grada Bijeljina, izjavio je da se 24. septembar 1943. godine mora sačuvati od zaborava.

„Sjećamo se svih onih koji su dali svoje živote za izvojevanu slobodu u Drugom svjetskom ratu. Svi su oni hrabro stupili u borbu protiv najvećeg zla dvadesetog vijeka - nacističke Njemačke i njihovih saveznika. Semberija je i tada pokazala koliko je slobodarski kraj, jer se oko pet hiljada Semberaca uključilo u antifašističku borbu. Moramo baštiniti tradicije te borbe i ne dozvoliti da se žrtve zaborave, jer je veliki broj spomenika bio u jako lošem stanju. Zajedno sa SUBNOR-om smo krenuli u rekonstrukciju i obnovu spomenika i spomen - obilježja širom Semberije“, istakao je Ostojić.


Semberija info - Lj. Ljubojević