BiH "zaboravila" na kandidatski status
Iako je prošlo pola godine otkako je BiH dobila kandidatski status za članstvo u Evropskoj uniji, bh. nosioci vlasti na tom polju nemaju pomaka, smatraju analitičari.
Dugo očekivani status stigao nam je, podsjetimo, sredinom decembra prošle godine, kada su, baš kao i danas, usta većine bh. zvaničnika bila puna evropskih vrijednosti, dok je situacija u praksi sasvim drugačija.
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže za "Nezavisne novine" da su pomaci koji se odnose na ispunjavanje 14 prioriteta prilično slabi.
"To što se Vijeće ministara sastaje i usvaja odluke, mislim da nije dovoljno u odnosu na ono što bi trebalo", rekao je Ćerimagić, koji dodaje da problem postoji na našoj strani, ali, istovremeno, sama politika proširenja EU prolazi kroz krizu.
Politikolog Marija Radić podsjeća da je spisak stvari koje je neophodno poboljšati poprilično dug - 14 ključnih prioriteta.
"Međutim, na tom polju pomaka očigledno da nema. Ono što je pozitivno sprovedeno, a u vezi je sa prijedlozima, jesu opštinski izbori koji su se održali u Mostaru u decembru 2020. godine, i recimo, u vezi sa tačkom 3. 'Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje'. Prva sjednica Odbora održana je 2021. godine nakon usvajanja Poslovnika, bez usvajanja preporuke", podsjeća Radićeva za "Nezavisne novine"
Prema njenim riječima, jasno je da prioriteti poput najistaknutije neformalne institucije - korupcije, ili unapređivanja funkcionisanja pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu nisu ni uzeti u razmatranje. Takođe, podsjeća, tu su i pitanje osiguravanja funkcionalnog tijela za borbu protiv korupcije, usklađivanja zakona o javim nabavkama i slično.
Posebno je naglasila da za korupciju na visokom nivou nismo imali priliku da vidimo da je neko odgovarao, te je, dodaje, potrebno definisati tok disciplinskog postupka, u smislu donošenja bržih i efikasnijih mjera.
Onim što (ni)su uradili bh. zvaničnici nije zadovoljan ni politički analitičar Nebojša Tojagić.
"Ako bi bili iole objektivni, oni bi i sami sebi dali negativnu ocjenu za do sada urađeno. Upitno je i da li se krećemo ili stojimo u mjestu glumeći kretanje. Ako nam je cilj, a navodno jeste, ulazak u EU, onda bi bezrezervno trebalo ići u tom pravcu. U situaciji u kojoj mi želimo u EU, a ne radimo na postizanju standarda i prakse EU, ostajemo bez stanovništva, a nema ni očekivanih ino-ulaganja", poručuje Tojagić u izjavi za "Nezavisne novine".
Vidjeli smo, dodaje, da se taj put može brzo preći kad i ako se hoće. Finskoj su, kaže, trebale samo tri godine da od statusa kandidata postane punopravna članica.
"Ovim tempom BiH će nadmašiti Španiju, kojoj su za put do EU trebale 24 godina, mada bismo ozbiljnu konkurenciju mogli imati u Turskoj, koja pred vratima EU čeka već 22 godine", kaže Tojagić.
Dok, dakle, prevladava mišljenje da BiH presporo korača ka EU, u Direkciji za evropske integracije (DEI) situaciju posmatraju drugačije.
"Kada je riječ o realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji su najvažnija obaveza na evropskom putu BiH, napravljen je određen broj koraka i možemo reći da u posljednjih pola godine bilježimo ubrzane aktivnosti", kažu iz Direkcije, inače stručnom tijelu Savjeta ministara BiH.
Npr., kako su dodali, u oba doma PS BiH po skraćenom postupku usvojen je u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH i koji je važan korak u realizaciji prioriteta broj 10 itd.
"Kada je u pitanju realizacija 14 ključnih prioriteta, pomaci su zabilježeni i u prošloj godini, a među najznačajnijim aktivnostima bili su sprovođenje opštih izbora (prioritet 1), usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama (prioritet 7), usvajanje nekoliko strategija važnih za bolje upravljanje javnim finansijama (prioritet 14), unapređenje zaštite ljudskih prava (prioriteti od 9 do 13), borbe protiv terorizma (prioritet 7) itd.", navode iz DEI.
Evropska komisija je, inače, ta koja ocjenjuje da li je napravljen napredak u procesu evropskih integracija na godišnjem nivou, a poseban naglasak u ovim izvještajima stavlja na 14 ključnih prioriteta. Novi izvještaj o BiH, koji će ujedno biti i prvi nakon što je BiH dobila status kandidata, najavljen je za jesen.
"Potrebno je iskoristiti ovo vrijeme koje je pred nama da se napravi još više konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta", poručuju iz DEI za "Nezavisne novine".
(Nezavisne)
Dugo očekivani status stigao nam je, podsjetimo, sredinom decembra prošle godine, kada su, baš kao i danas, usta većine bh. zvaničnika bila puna evropskih vrijednosti, dok je situacija u praksi sasvim drugačija.
Adi Ćerimagić, analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) sa sjedištem u Berlinu, kaže za "Nezavisne novine" da su pomaci koji se odnose na ispunjavanje 14 prioriteta prilično slabi.
"To što se Vijeće ministara sastaje i usvaja odluke, mislim da nije dovoljno u odnosu na ono što bi trebalo", rekao je Ćerimagić, koji dodaje da problem postoji na našoj strani, ali, istovremeno, sama politika proširenja EU prolazi kroz krizu.
Politikolog Marija Radić podsjeća da je spisak stvari koje je neophodno poboljšati poprilično dug - 14 ključnih prioriteta.
"Međutim, na tom polju pomaka očigledno da nema. Ono što je pozitivno sprovedeno, a u vezi je sa prijedlozima, jesu opštinski izbori koji su se održali u Mostaru u decembru 2020. godine, i recimo, u vezi sa tačkom 3. 'Osigurati pravilno funkcionisanje Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje'. Prva sjednica Odbora održana je 2021. godine nakon usvajanja Poslovnika, bez usvajanja preporuke", podsjeća Radićeva za "Nezavisne novine"
Prema njenim riječima, jasno je da prioriteti poput najistaknutije neformalne institucije - korupcije, ili unapređivanja funkcionisanja pravosuđa kroz usvajanje novih zakona o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu nisu ni uzeti u razmatranje. Takođe, podsjeća, tu su i pitanje osiguravanja funkcionalnog tijela za borbu protiv korupcije, usklađivanja zakona o javim nabavkama i slično.
Posebno je naglasila da za korupciju na visokom nivou nismo imali priliku da vidimo da je neko odgovarao, te je, dodaje, potrebno definisati tok disciplinskog postupka, u smislu donošenja bržih i efikasnijih mjera.
Onim što (ni)su uradili bh. zvaničnici nije zadovoljan ni politički analitičar Nebojša Tojagić.
"Ako bi bili iole objektivni, oni bi i sami sebi dali negativnu ocjenu za do sada urađeno. Upitno je i da li se krećemo ili stojimo u mjestu glumeći kretanje. Ako nam je cilj, a navodno jeste, ulazak u EU, onda bi bezrezervno trebalo ići u tom pravcu. U situaciji u kojoj mi želimo u EU, a ne radimo na postizanju standarda i prakse EU, ostajemo bez stanovništva, a nema ni očekivanih ino-ulaganja", poručuje Tojagić u izjavi za "Nezavisne novine".
Vidjeli smo, dodaje, da se taj put može brzo preći kad i ako se hoće. Finskoj su, kaže, trebale samo tri godine da od statusa kandidata postane punopravna članica.
"Ovim tempom BiH će nadmašiti Španiju, kojoj su za put do EU trebale 24 godina, mada bismo ozbiljnu konkurenciju mogli imati u Turskoj, koja pred vratima EU čeka već 22 godine", kaže Tojagić.
Dok, dakle, prevladava mišljenje da BiH presporo korača ka EU, u Direkciji za evropske integracije (DEI) situaciju posmatraju drugačije.
"Kada je riječ o realizaciji 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, koji su najvažnija obaveza na evropskom putu BiH, napravljen je određen broj koraka i možemo reći da u posljednjih pola godine bilježimo ubrzane aktivnosti", kažu iz Direkcije, inače stručnom tijelu Savjeta ministara BiH.
Npr., kako su dodali, u oba doma PS BiH po skraćenom postupku usvojen je u prvom čitanju Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o ombudsmanu za ljudska prava BiH, čiji je predlagač Savjet ministara BiH i koji je važan korak u realizaciji prioriteta broj 10 itd.
"Kada je u pitanju realizacija 14 ključnih prioriteta, pomaci su zabilježeni i u prošloj godini, a među najznačajnijim aktivnostima bili su sprovođenje opštih izbora (prioritet 1), usvajanje izmjena i dopuna Zakona o javnim nabavkama (prioritet 7), usvajanje nekoliko strategija važnih za bolje upravljanje javnim finansijama (prioritet 14), unapređenje zaštite ljudskih prava (prioriteti od 9 do 13), borbe protiv terorizma (prioritet 7) itd.", navode iz DEI.
Evropska komisija je, inače, ta koja ocjenjuje da li je napravljen napredak u procesu evropskih integracija na godišnjem nivou, a poseban naglasak u ovim izvještajima stavlja na 14 ključnih prioriteta. Novi izvještaj o BiH, koji će ujedno biti i prvi nakon što je BiH dobila status kandidata, najavljen je za jesen.
"Potrebno je iskoristiti ovo vrijeme koje je pred nama da se napravi još više konkretnih koraka na realizaciji 14 ključnih prioriteta", poručuju iz DEI za "Nezavisne novine".
(Nezavisne)
